Akuzativ – razlika između verzija
m r2.6.5) (robot Dodaje: diq:Akuzatif |
m razne ispravke |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Akuzativ''' ([[latinski jezik|lat.]] ''accusare'' = optužiti) u mnogim je jezicima [[padež]] [[imenice]] koji označava izravni [[objekt]] prijelaznog [[glagol]]a. U nekim se jezicima također koristi s [[prijedlozi]]ma, uključujući i [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. |
'''Akuzativ''' ([[latinski jezik|lat.]] ''accusare'' = optužiti) u mnogim je jezicima [[padež]] [[imenice]] koji označava izravni [[objekt]] prijelaznog [[glagol]]a. U nekim se jezicima također koristi s [[prijedlozi]]ma, uključujući i [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. |
||
== Akuzativ u drugim jezicima == |
== Akuzativ u drugim jezicima == |
||
Akuzativ postoji (ili je postojao) u svim [[indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]] (uključujući [[latinski jezik]], [[sanskrt]], [[grčki jezik|grčki]], [[njemački jezik|njemački]], [[ruski jezik|ruski]]), u [[ugro-finski jezici|ugro-finskim jezicima]], i u [[semitski jezici|semitskim jezicima]] (kao što je [[arapski jezik|arapski]]). Neki jezici kao [[finski jezik|finski]] i [[estonski jezik|estonski]] imaju dva padeža kojima označavaju objekte: akuzativ i [[partitiv]]. |
Akuzativ postoji (ili je postojao) u svim [[indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]] (uključujući [[latinski jezik]], [[sanskrt]], [[grčki jezik|grčki]], [[njemački jezik|njemački]], [[ruski jezik|ruski]]), u [[ugro-finski jezici|ugro-finskim jezicima]], i u [[semitski jezici|semitskim jezicima]] (kao što je [[arapski jezik|arapski]]). Neki jezici kao [[finski jezik|finski]] i [[estonski jezik|estonski]] imaju dva padeža kojima označavaju objekte: akuzativ i [[partitiv]]. |
||
== U srpskohrvatskom jeziku == |
== U srpskohrvatskom jeziku == |
||
Akuzativ je četvrti [[padež]] srpksohrvatskog jezika i odgovara na pitanje '''''koga?''''' i '''''što?''''' i ovisi o [[glagol]]u, [[pridjev]]u i [[prijedlozi|prijedlogu]]. Pojavljuje se i većini drugih [[slavenski jezici|slavenskih jezika]] u kojima ima sličnu funkciju, a ponegdje i oblik. Akuzativ je padež koji označava da glagolska radnja potpuno obuhvaća neki predmet. |
Akuzativ je četvrti [[padež]] srpksohrvatskog jezika i odgovara na pitanje '''''koga?''''' i '''''što?''''' i ovisi o [[glagol]]u, [[pridjev]]u i [[prijedlozi|prijedlogu]]. Pojavljuje se i većini drugih [[slavenski jezici|slavenskih jezika]] u kojima ima sličnu funkciju, a ponegdje i oblik. Akuzativ je padež koji označava da glagolska radnja potpuno obuhvaća neki predmet. |
||
== Uporaba akuzativa == |
== Uporaba akuzativa == |
||
<br /> |
<br /> |
||
Akuzativ bez [[prijedlozi|prijedloga]] u rečenici jest: |
Akuzativ bez [[prijedlozi|prijedloga]] u rečenici jest: |
||
* izravni objekt |
* izravni objekt |
||
: ''Mi pjevamo '''pjesmu'''.'' |
: ''Mi pjevamo '''pjesmu'''.'' |
||
* neizravni objekt |
* neizravni objekt |
||
: ''Sram '''vas''' bilo''. |
: ''Sram '''vas''' bilo''. |
||
* [[prilozi|priložna]] oznaka vremena |
* [[prilozi|priložna]] oznaka vremena |
||
: '''''Čitavu''' sam '''zimu''' proveo na skijanju''. |
: '''''Čitavu''' sam '''zimu''' proveo na skijanju''. |
||
<br /> |
<br /> |
||
Akuzativ s [[prijedlozi]]ma jest: |
Akuzativ s [[prijedlozi]]ma jest: |
||
* [[prilozi|priložna]] oznaka mjesta |
* [[prilozi|priložna]] oznaka mjesta |
||
: ''Šetam '''kroz šumu'''''. |
: ''Šetam '''kroz šumu'''''. |
||
* priložna oznaka vremena |
* priložna oznaka vremena |
||
: ''Tako je to bilo '''u ono doba'''''. |
: ''Tako je to bilo '''u ono doba'''''. |
||
* priložna oznaka namjere |
* priložna oznaka namjere |
||
: ''Zagrlili smo se '''u znak''' dobre volje.'' |
: ''Zagrlili smo se '''u znak''' dobre volje.'' |
||
* priložna oznaka uzroka |
* priložna oznaka uzroka |
||
: ''Osuđen je '''za provalu''' u stanove.''. |
: ''Osuđen je '''za provalu''' u stanove.''. |
||
* priložna oznaka načina |
* priložna oznaka načina |
||
: ''Moj je otac uvijek to radio '''na isti način'''''. |
: ''Moj je otac uvijek to radio '''na isti način'''''. |
||
* priložna oznaka pogodbe |
* priložna oznaka pogodbe |
||
: '''''Uz glavno jelo''' treba nam i salata''. |
: '''''Uz glavno jelo''' treba nam i salata''. |
||
* priložna oznaka dopuštanja |
* priložna oznaka dopuštanja |
||
: ''I '''uza sav naš trud''' nismo ih uspjeli pobijediti''. |
: ''I '''uza sav naš trud''' nismo ih uspjeli pobijediti''. |
||
* prijedložni [[objekt]] |
* prijedložni [[objekt]] |
||
: ''Kuća je nalikovala '''na dvorac'''''. |
: ''Kuća je nalikovala '''na dvorac'''''. |
||
* [[atribut]] |
* [[atribut]] |
||
: ''Knjige '''za školu''' stići će ubrzo u knjižare.'' |
: ''Knjige '''za školu''' stići će ubrzo u knjižare.'' |
||
* [[pridjev]]na dopuna |
* [[pridjev]]na dopuna |
||
: ''Ljudsko je tijelo osjetljivo '''na hladnoću'''. |
: ''Ljudsko je tijelo osjetljivo '''na hladnoću'''. |
||
== Vrste akuzativa == |
== Vrste akuzativa == |
||
<br /> |
<br /> |
||
=== Akuzativ izravnoga objekta === |
=== Akuzativ izravnoga objekta === |
||
Akuzativ izravnoga objekta dopunjuje prijelazne [[glagol]]e, označava predmet koji je izravno uključen u neku radnju, stanje ili zbivanje: |
Akuzativ izravnoga objekta dopunjuje prijelazne [[glagol]]e, označava predmet koji je izravno uključen u neku radnju, stanje ili zbivanje: |
||
: ''brati '''cvijeće''', pjevati '''pjesmu''', čitati '''knjigu''', svirati '''gitaru''''' |
: ''brati '''cvijeće''', pjevati '''pjesmu''', čitati '''knjigu''', svirati '''gitaru''''' |
||
=== Vremenski akuzativ === |
=== Vremenski akuzativ === |
||
Vremenski akuzativ označava vrijeme radnje; ponekad je zamjenjiv [[genitiv]]om: |
Vremenski akuzativ označava vrijeme radnje; ponekad je zamjenjiv [[genitiv]]om: |
||
: Akuzativ: '''''Svaki dan''' idem u školu.'' |
: Akuzativ: '''''Svaki dan''' idem u školu.'' |
||
Red 85: | Red 60: | ||
A ponekad može doći samo genitiv: |
A ponekad može doći samo genitiv: |
||
: ''Bilo je to godine '''devetsto i treće'''.'' (Bilo je to godine <strike>devetsto i treću</strike>) |
: ''Bilo je to godine '''devetsto i treće'''.'' (Bilo je to godine <strike>devetsto i treću</strike>) |
||
=== Akuzativ mjere === |
=== Akuzativ mjere === |
||
Akuzativ mjere označava količinu; nije zamjenjiv [[genitiv]]om: |
Akuzativ mjere označava količinu; nije zamjenjiv [[genitiv]]om: |
||
: ''Kasnio je dvije minute. (<strike>dvaju minuta</strike>) |
: ''Kasnio je dvije minute. (<strike>dvaju minuta</strike>) |
||
: ''Šutjela je sve to vrijeme. (<strike>sveg tog vremena</strike>) |
: ''Šutjela je sve to vrijeme. (<strike>sveg tog vremena</strike>) |
||
=== Načinski akuzativ === |
=== Načinski akuzativ === |
||
Načinski akuzativ dolazi u [[frazem]]skim konstrukcijama u kojima je najčešće riječ o [[elipsa (figura)|elipsi]]: |
Načinski akuzativ dolazi u [[frazem]]skim konstrukcijama u kojima je najčešće riječ o [[elipsa (figura)|elipsi]]: |
||
: ''Hodali su '''ruku pod ruku'''.'' ([[elipsa (figura)|elipsa]] - izostavljen je dio: ''Hodali su <u>tako da su držali</u> ruku pod ruku.'') |
: ''Hodali su '''ruku pod ruku'''.'' ([[elipsa (figura)|elipsa]] - izostavljen je dio: ''Hodali su <u>tako da su držali</u> ruku pod ruku.'') |
||
: ''Razgovarali su '''oči u oči'''.'' |
: ''Razgovarali su '''oči u oči'''.'' |
||
=== Akuzativ s infinitivom === |
=== Akuzativ s infinitivom === |
||
Akuzativ s infinitivom uglavnom je zastarjela konstrukcija i stilski obilježena: |
Akuzativ s infinitivom uglavnom je zastarjela konstrukcija i stilski obilježena: |
||
* Tada on '''učini obnoviti Atenu'''. |
* Tada on '''učini obnoviti Atenu'''. |
||
Red 108: | Red 77: | ||
Česta je u [[latinski jezik|latinskome jeziku]]: |
Česta je u [[latinski jezik|latinskome jeziku]]: |
||
: ''Scio '''me''' nihil '''scire'''. (lat.; znam da ništa ne znam.) |
: ''Scio '''me''' nihil '''scire'''. (lat.; znam da ništa ne znam.) |
||
== Akuzativ s prijedlozima == |
== Akuzativ s prijedlozima == |
||
<br /> |
<br /> |
||
[[Prijedlozi]] uz akuzativ: |
[[Prijedlozi]] uz akuzativ: |
||
:'''''kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za''''' |
:'''''kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za''''' |
||
Prijedloge '''među''', '''nad''', '''pod''', i '''pred''', akuzativ dijeli s [[instrumental]]om i oni u akuzativu označavaju gdje radnja završava, dok prijedloge '''u''', '''na''', '''o''', i '''po''' dijeli s [[lokativ]]om i u akuzativu su uvijek vezani za [[glagol]] kretanja: |
Prijedloge '''među''', '''nad''', '''pod''', i '''pred''', akuzativ dijeli s [[instrumental]]om i oni u akuzativu označavaju gdje radnja završava, dok prijedloge '''u''', '''na''', '''o''', i '''po''' dijeli s [[lokativ]]om i u akuzativu su uvijek vezani za [[glagol]] kretanja: |
||
Red 125: | Red 91: | ||
:Akuzativ: ''Išao je '''u školu'''.''<br /> |
:Akuzativ: ''Išao je '''u školu'''.''<br /> |
||
:Lokativ: '''''U školi''' je bilo veselo.'' |
:Lokativ: '''''U školi''' je bilo veselo.'' |
||
Red 133: | Red 98: | ||
Prijedlozi '''o''' i '''po''' u akuzativu označavaju cilj: |
Prijedlozi '''o''' i '''po''' u akuzativu označavaju cilj: |
||
: ''otimaju se '''o carstvo''', svaki komad '''po kunu'''...'' |
: ''otimaju se '''o carstvo''', svaki komad '''po kunu'''...'' |
||
Red 139: | Red 103: | ||
: ''Dogodio se sudar '''dva vlaka'''. (Dogodio se sudar '''dvaju vlakova''' - [[genitiv]]) |
: ''Dogodio se sudar '''dva vlaka'''. (Dogodio se sudar '''dvaju vlakova''' - [[genitiv]]) |
||
: ''Bio je to bicikl '''dvije sestre'''. (Bio je to bicikl '''dviju sestara''' - [[genitiv]]) |
: ''Bio je to bicikl '''dvije sestre'''. (Bio je to bicikl '''dviju sestara''' - [[genitiv]]) |
||
Verzija na datum 5 februar 2012 u 22:55
Akuzativ (lat. accusare = optužiti) u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola. U nekim se jezicima također koristi s prijedlozima, uključujući i srpskohrvatski.
Akuzativ u drugim jezicima
Akuzativ postoji (ili je postojao) u svim indoeuropskim jezicima (uključujući latinski jezik, sanskrt, grčki, njemački, ruski), u ugro-finskim jezicima, i u semitskim jezicima (kao što je arapski). Neki jezici kao finski i estonski imaju dva padeža kojima označavaju objekte: akuzativ i partitiv.
U srpskohrvatskom jeziku
Akuzativ je četvrti padež srpksohrvatskog jezika i odgovara na pitanje koga? i što? i ovisi o glagolu, pridjevu i prijedlogu. Pojavljuje se i većini drugih slavenskih jezika u kojima ima sličnu funkciju, a ponegdje i oblik. Akuzativ je padež koji označava da glagolska radnja potpuno obuhvaća neki predmet.
Uporaba akuzativa
Akuzativ bez prijedloga u rečenici jest:
- izravni objekt
- Mi pjevamo pjesmu.
- neizravni objekt
- Sram vas bilo.
- priložna oznaka vremena
- Čitavu sam zimu proveo na skijanju.
Akuzativ s prijedlozima jest:
- priložna oznaka mjesta
- Šetam kroz šumu.
- priložna oznaka vremena
- Tako je to bilo u ono doba.
- priložna oznaka namjere
- Zagrlili smo se u znak dobre volje.
- priložna oznaka uzroka
- Osuđen je za provalu u stanove..
- priložna oznaka načina
- Moj je otac uvijek to radio na isti način.
- priložna oznaka pogodbe
- Uz glavno jelo treba nam i salata.
- priložna oznaka dopuštanja
- I uza sav naš trud nismo ih uspjeli pobijediti.
- prijedložni objekt
- Kuća je nalikovala na dvorac.
- Knjige za školu stići će ubrzo u knjižare.
- pridjevna dopuna
- Ljudsko je tijelo osjetljivo na hladnoću.
Vrste akuzativa
Akuzativ izravnoga objekta
Akuzativ izravnoga objekta dopunjuje prijelazne glagole, označava predmet koji je izravno uključen u neku radnju, stanje ili zbivanje:
- brati cvijeće, pjevati pjesmu, čitati knjigu, svirati gitaru
Vremenski akuzativ
Vremenski akuzativ označava vrijeme radnje; ponekad je zamjenjiv genitivom:
- Akuzativ: Svaki dan idem u školu.
- Genitiv: Svakoga dana idem u školu.
A ponekad može doći samo genitiv:
- Bilo je to godine devetsto i treće. (Bilo je to godine
devetsto i treću)
Akuzativ mjere
Akuzativ mjere označava količinu; nije zamjenjiv genitivom:
- Kasnio je dvije minute. (
dvaju minuta) - Šutjela je sve to vrijeme. (
sveg tog vremena)
Načinski akuzativ
Načinski akuzativ dolazi u frazemskim konstrukcijama u kojima je najčešće riječ o elipsi:
- Hodali su ruku pod ruku. (elipsa - izostavljen je dio: Hodali su tako da su držali ruku pod ruku.)
- Razgovarali su oči u oči.
Akuzativ s infinitivom
Akuzativ s infinitivom uglavnom je zastarjela konstrukcija i stilski obilježena:
- Tada on učini obnoviti Atenu.
Česta je u latinskome jeziku:
- Scio me nihil scire. (lat.; znam da ništa ne znam.)
Akuzativ s prijedlozima
Prijedlozi uz akuzativ:
- kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za
Prijedloge među, nad, pod, i pred, akuzativ dijeli s instrumentalom i oni u akuzativu označavaju gdje radnja završava, dok prijedloge u, na, o, i po dijeli s lokativom i u akuzativu su uvijek vezani za glagol kretanja:
- Akuzativ: Brod je uplovio u luku. (dinamički odnos)
- Lokativ: Brod je u luci. (statički odnos)
- Akuzativ: Posjeo je dijete na rame.
- Lokativ: Dijete je na ramenu.
- Akuzativ: Išao je u školu.
- Lokativ: U školi je bilo veselo.
Prijedlozi u i na mogu biti i prijedlozi vremena i načina:
- u jedan glas, na ljeto, na smrt, u ruke...
Prijedlozi o i po u akuzativu označavaju cilj:
- otimaju se o carstvo, svaki komad po kunu...
Često se javlja i skamenjeni akuzativ, uz brojeve:
- Dogodio se sudar dva vlaka. (Dogodio se sudar dvaju vlakova - genitiv)
- Bio je to bicikl dvije sestre. (Bio je to bicikl dviju sestara - genitiv)
Padeži srpskohrvatskog jezika |
---|
nominativ | genitiv | dativ | akuzativ | vokativ | lokativ | instrumental |