Akcionarsko društvo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 14: Red 14:


== Prednosti akcionarskih društava ==
== Prednosti akcionarskih društava ==

Ovaj oblik organizacije ima brojne prednosti po pitanju početnog finansiranja preduzeća jer omogućava da se dosta [[kapital|kapitala]] prikupi iz većeg broja manjih uloga. Vlasnici [[dionica|akcija]] - akcionari na osnovu svog udela u kapitalu preduzeća imaju tri grupe prava:
Ovaj oblik organizacije ima brojne prednosti po pitanju početnog finansiranja preduzeća jer omogućava da se dosta [[kapital|kapitala]] prikupi iz većeg broja manjih uloga. Vlasnici [[dionica|akcija]] - akcionari na osnovu svog udela u kapitalu preduzeća imaju tri grupe prava:
*pravo na [[dividenda|dividendu]] (deo profita koji se isplaćuje akcionarima)
*pravo na [[dividenda|dividendu]] (deo profita koji se isplaćuje akcionarima)

Verzija na datum 5 februar 2012 u 22:48

Akcionarsko društvo ili deoničarsko društvo je trgovačko društvo sa osnovnim kapitalom podeljenim na izvestan broj akcija sa jednakim iznosima. Akcionarsko društvo je pravno lice koje odgovara za svoje obaveze isključivo svojom imovinom. Pretečom savremenih akcionarskih društava smatra se Banka svetog Đorđa (it. Banco di San Giorgio), osnovana 1407. godine u Đenovi.

Akcionarsko društvo može biti otvorenog (javnog) ili zatvorenog tipa. Ako je preduzeće otvorenog tipa njegove akcije se vrednuju na berzi i preduzeće ima obavezu da javno prikazuje finansijske izveštaje. Vlasnici preduzeća su akcionari.

Organizacija akcionarskog društva je u velikoj meri propisana zakonima, a u pojedinostima njihovim statutima. Kupoprodaja akcija se vrši na tržištu kapitala:

1. na primarnom tržištu kapitala obavlja se plasman nove emisije akcija; učesnici na ovom tržištu su akcionarska društva koja izdaju novu emisiju akcija i finansijski posrednici (najčešće su to banke - investicione i poslovne);

2. na sekundarnom tržištu (berza akcija; eng. stock exchange, it. bursa) se kupuju i prodaju već izdate akcije; osnovni finansijski posrednici su brokeri i dileri;

3. na trećim tržištima posluju brokerske firme koje ne žele da plaćaju proviziju regularnim berzama; ova tržišta nisu javna i čine ih grupe preduzeća koja su manje više međusobno nezavisna.

Akcionarska društva u nazivu preduzeća imaju sufiks "a.d.".

Prednosti akcionarskih društava

Ovaj oblik organizacije ima brojne prednosti po pitanju početnog finansiranja preduzeća jer omogućava da se dosta kapitala prikupi iz većeg broja manjih uloga. Vlasnici akcija - akcionari na osnovu svog udela u kapitalu preduzeća imaju tri grupe prava:

  • pravo na dividendu (deo profita koji se isplaćuje akcionarima)
  • pravo učestvovanja u odlučivanju (odnosi se na izbor uprave preduzeća)
  • pravo na deo likvidacione mase u slučaju likvidacije preduzeća

Postoje i druge prednosti akcionarkih društava zbog kojih ona i predstavljaju dominantan oblik ogranizacije preduzeća i zbog čega upravo ta preduzeća raspolažu najvećim delom svetskog kapitala. Među najvažnijima je ograničena odgovornost akcionara. Naime, vlasnici akcija materijalno odgovaraju za rezultate poslovanja preduzeća samo do vrednosti njihovih akcija i ta vrednost je najviše što mogu izgubiti ukoliko preduzeće ne posluje dobro. Akcionari ne odgovaraju celokupnom imovinom za eventualne obaveze i dugove preduzeća, već samo kapitalom uloženim u preduzeće. Još jedna od prednosti je i profesionalni menadžment koji najčešće rukovodi akcionarskim društvom i odgovara akcionarima, čime se postiže razdvojenost uprave od vlasništva.