Zlatno runo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MystBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.1) (robot Dodaje: ar:الصوف الذهبي
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Adding {{Commonscat|Golden Fleece}}
Red 8: Red 8:
==Eksterni linkovi==
==Eksterni linkovi==
*The [[Project Gutenburg]] text of ''[http://www.gutenberg.org/etext/2395 The Golden Fleece and the Heroes Who Lived Before Achilles]'' {{en icon}}
*The [[Project Gutenburg]] text of ''[http://www.gutenberg.org/etext/2395 The Golden Fleece and the Heroes Who Lived Before Achilles]'' {{en icon}}
{{Commonscat|Golden Fleece}}


[[Category:Grčka mitologija]]
[[Kategorija:Grčka mitologija]]
[[Category:Mitološki predmeti]]
[[Kategorija:Mitološki predmeti]]


[[ar:الصوف الذهبي]]
[[ar:الصوف الذهبي]]

Verzija na datum 5 februar 2012 u 14:19

Jason se vraća i donosi Zlatno runo Peliji, apulijska krater (vaza) sa crvenim figurama na crnoj pozadini, cca. 340–330. pne.

U grčkoj mitologiji Zlatno runo (grčki: Χρυσόμαλλον Δέρας) je runo od zlatogrivog [1] krilatog ovna. Pojavljuje se u priči o Jasonu i njegovoj družini Argonauta koji su sepo nalogu kralja Pelije otišli potražiti runo kako bi na taj način Jasona kao zakonitog nasljednika doveli na prijestolje Jolka u Tesaliji. Priča je izuzetno stara – navodila se još u vrijeme Homera (8. vijek pne.) – te je do naših dana došla u mnogo različiti verzija. U kasnijim verzijama je tako ovan bio dijete morskog boga Posejdona i Temisto (rjeđe, Nefele ili Teofane). Klasično kazivanje predstavlja Argonautica koju je Apolonije sa Rodosa sastavio u Aleksandriji sredinom 3. vijeka pne. te tako zamijenio ranije izvore koji nisu sačuvani. Novija, ali manje poznata Argonautica, koja opisuje isti mit je latinski ep koji je za vrijeme rimskog cara Vespazijana ispjevao Valerije Flak.

Izvori

  1. χρυσόμαλλος, chrysomallos.

Eksterni linkovi