Falklandi – razlika između verzija
m največi --> najveći |
m popravak linkova (ovo je jako zbrčkani tekst) |
||
Red 60: | Red 60: | ||
[[Datoteka: Christchurch-Cathedral.jpg|thumb|210px|right| Christchurch Cathedral, Stanley]] |
[[Datoteka: Christchurch-Cathedral.jpg|thumb|210px|right| Christchurch Cathedral, Stanley]] |
||
'''Falklandski Otoci''' (ili '''Malvinski Otoci''') |
'''Falklandski Otoci''' (ili '''Malvinski Otoci''') je [[arhipelag]] u [[Atlantik|Južnom Atlantiku]] koji se sastoji od dva velika otoka - [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]] i [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]], te većeg broja manjih otoka. Falklandi se nalaze na 51° 45′ 00″ S, 059° 10′ 00″ W. Falklandi su samoupravna prekomorska teritorija [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. [[Argentina]] tvrdi da pripadaju njoj. [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanley]], najveći i [[glavni grad]], nalazi se na Istočnom Falklandu. |
||
Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su [[Francuska]], [[ |
Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su [[Francuska]], [[Španjolska]], [[Argentina]] i [[Velika Britanija]] svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. No, od godine [[1833]]. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza [[RN|Kraljevske mornarice]], kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj [[Njemačka|njemačke]] [[Kriegsmarine]] da godine [[1914]]. napadne Falklande doveo je do [[Bitka kod Falklandskih otoka|Bitke kod Malvinskih otoka]] - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. |
||
Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Dekolonizacija|dekolonizacije]], nestanka [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz ''Islas Malvinas''. Krajem 1960-ih su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav [[Foreign Office]]a u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u 20. |
Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Dekolonizacija|dekolonizacije]], nestanka [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz ''Islas Malvinas''. Krajem [[1960e|1960-ih]] su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav [[Foreign Office]]a u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u [[20. vijek]]u strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine [[1982]]. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada [[Margaret Thatcher]] je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do [[Falklandski rat]] koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta. |
||
== |
== Karakteristike == |
||
Glavni grad je [[ |
Glavni grad je [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanley]] (Port Stanley) (2000 st.). Na otocima živi oko 2500 stanovnika. Geološki, pripadaju [[Patagonija|Patagoniji]], pokrajini u [[Argentina|Argentini]]. Temperatura varira između 3-{°C}- i 8-{°C}- godišnje. Gajenje ovaca i prerada vune je glavno i najvažnije zanimanje. Vlast je u rukama [[guverner]]a, koga bira Parlament Velike Britanije. |
||
[[Datoteka: East-Falkland.jpg|thumb|275px|right| |
[[Datoteka: East-Falkland.jpg|thumb|275px|right|Istočni Falkland]] |
||
== |
== Historija == |
||
[[1592]]. [[Džon Dejvi]] je prvi istraživač koji je |
[[1592]]. [[Džon Dejvi]] je prvi istraživač koji je doplovio do [[arhipelag]]a. [[1600]]. godine, [[Sebald van Vert]], [[Holandija|holandski pomorac]], prilikom posete otocima, nadenuo im je svoje ime ''Sebald ostrva''. [[1764]]. Istočni otok naselili su [[Francuzi]], a Zapadni [[Britanci]]. |
||
[[1770]]. [[ |
[[1770]]. [[Španjolska]] je od Francuske kupila arhipelag, da bi ih četiri godine kasnije napustili britanski doseljenici. [[1816]]. Argentina okupira teritoriju, [[1820]]. proglašava suverenitet nad njom. [[1833]]. Britanija ponovo osvaja otočje i do sredine [[20. vijek]]a, Foklandima upravljaju zajednički Britanci i Argentinci. |
||
[[1960]]. počinju pregovori pod okriljem [[ |
[[1960]]. počinju pregovori pod okriljem [[UN|Ujedinjenih nacija]] oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je [[1982]]. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno [[1992]]. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini ostrva, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, [[1995]]. godine između Argentine i Velike Britanije. |
||
== |
== Bilješke == |
||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
||
Verzija na datum 4 februar 2012 u 04:06
Falklandski/Malvinski Otoci Falkland Islands Islas Malvinas |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: "Desire the right" | ||||||
Državna himna: ""God Save the Queen"" | ||||||
Glavni grad i najveći grad | Stanley | |||||
Službeni jezici | engleski | |||||
Demonim | Folklanđani | |||||
Vlada | ||||||
- | Državni poglavar | Kraljica Elizabeta II | ||||
- | Guverner | Nigel Haywood | ||||
- | Glavni direktor | Tim Thorogood[1] | ||||
Britanska prekomorska teritorija | ||||||
- | Dan oslobođenja | 14. jun 1982. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 12,200 km2 (162..) | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za jul 2008. | 3.140[2] (217..) | ||||
- | Gustoća | 0,26/km2 (240..) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2005 | |||||
- | Ukupno | 75 mil. $ (223..) | ||||
- | Per capita | 25.000 $ (proc. 2002) (nerangirani.) | ||||
HDI | n/a Greška: Pogrešan unos • n/a. |
|||||
Valuta | Funta Falklandskih otoka1 (FKP) | |||||
Vremenska zona | (UTC-4) | |||||
- | Ljeti (DST) | (UTC-3) | ||||
Pozivni broj | 500 | |||||
Web domena | .fk |
Falklandski Otoci (ili Malvinski Otoci) je arhipelag u Južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka - Zapadnog Falklanda i Istočnog Falklanda, te većeg broja manjih otoka. Falklandi se nalaze na 51° 45′ 00″ S, 059° 10′ 00″ W. Falklandi su samoupravna prekomorska teritorija Velike Britanije. Argentina tvrdi da pripadaju njoj. Stanley, najveći i glavni grad, nalazi se na Istočnom Falklandu.
Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su Francuska, Španjolska, Argentina i Velika Britanija svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. No, od godine 1833. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza Kraljevske mornarice, kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj njemačke Kriegsmarine da godine 1914. napadne Falklande doveo je do Bitke kod Malvinskih otoka - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u Prvom svjetskom ratu.
Nakon drugog svjetskog rata, dekolonizacije, nestanka Britanskog imperija i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz Islas Malvinas. Krajem 1960-ih su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav Foreign Officea u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u 20. vijeku strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine 1982. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada Margaret Thatcher je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do Falklandski rat koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta.
Karakteristike
Glavni grad je Stanley (Port Stanley) (2000 st.). Na otocima živi oko 2500 stanovnika. Geološki, pripadaju Patagoniji, pokrajini u Argentini. Temperatura varira između 3°C i 8°C godišnje. Gajenje ovaca i prerada vune je glavno i najvažnije zanimanje. Vlast je u rukama guvernera, koga bira Parlament Velike Britanije.
Historija
1592. Džon Dejvi je prvi istraživač koji je doplovio do arhipelaga. 1600. godine, Sebald van Vert, holandski pomorac, prilikom posete otocima, nadenuo im je svoje ime Sebald ostrva. 1764. Istočni otok naselili su Francuzi, a Zapadni Britanci.
1770. Španjolska je od Francuske kupila arhipelag, da bi ih četiri godine kasnije napustili britanski doseljenici. 1816. Argentina okupira teritoriju, 1820. proglašava suverenitet nad njom. 1833. Britanija ponovo osvaja otočje i do sredine 20. vijeka, Foklandima upravljaju zajednički Britanci i Argentinci. 1960. počinju pregovori pod okriljem Ujedinjenih nacija oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je 1982. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno 1992. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini ostrva, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, 1995. godine između Argentine i Velike Britanije.
Bilješke
- ↑ "Falkland Islands Government appoints new Chief Executive" (Press release). Falkland Islands Government. 30. 08. 2007. Retrieved 29. 10. 2007..
{{cite press release}}
: Check date values in:|accessdate=
and|date=
(help) - ↑ Falkland Islands, The World Factbook, CIA. Accessed 14 April 2009.
Poveznice
- Porijeklo Falklandskih otočanina (engl.)
Bibliografija
- L.L. Ivanov et al. The Future of the Falkland Islands and Its People. Sofia: Manfred Wörner Foundation, 2003. 96 pp. ISBN 954-91503-1-3 (Capítulo principal en español)
- Carlos Escudé y Andrés Cisneros, dir. Historia general de las relaciones exteriores de la República Argentina. Obra desarrollada y publicada bajo los auspicios del Consejo Argentino para las Relaciones Internacionales (CARI). Buenos Aires: GEL/Nuevohacer, 2000. ISBN 950-694-546-2 (en castellano)
- Graham Pascoe and Peter Pepper. Getting it right: The real history of the Falklands/Malvinas. May 2008. (Versión en español)
- D.W. Greig, Sovereignty and the Falkland Islands Crisis. Austrialian Year Book of International Law. Vol. 8 (1983). pp. 20-70. ISSN: 0084-7658