Paragvaj – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2+) (robot Mijenja: ne:पाराग्वे
FoxBot (razgovor | doprinos)
m r2.6.5) (robot Dodaje: or:ପାରାଗୁଏ
Red 165: Red 165:
[[nov:Paraguay]]
[[nov:Paraguay]]
[[oc:Paraguai]]
[[oc:Paraguai]]
[[or:ପାରାଗୁଏ]]
[[os:Парагвай]]
[[os:Парагвай]]
[[pam:Paraguay]]
[[pam:Paraguay]]

Verzija na datum 3 februar 2012 u 19:56

Republika Paragvaj
República del Paraguay
Tetã Paraguáipe
Datoteka:Paraguay coa.png
Zastava Grb
GesloPaz y justicia
(španjoslski: Mir i pravda)
Državna himna: "Paraguayos, República o Muerte"
Glavni gradAsunción
Službeni jezici španjolski i guaranski
Vođe
 -  Predsjednik Nicanor Duarte Frutos
Uspostava Od Španjolske
15. svibnja 1811.
Površina
 -  Ukupno 406,750 km2 (58.)
 -  Voda (%) 2,3
Stanovništvo
 -  Popis iz 2004  6.191.368 (100.)
 -  Gustoća 15/km2
Valuta guaraní
Vremenska zona -4
Pozivni broj 595
Web domena .py
1 izvan upotrebe

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.

Zemljopis

Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).

Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.

Povijest

Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.

Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.

Stanovništvo

Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.

Gospodarstvo

Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Gradovi

Popis gradova u Paragvaju