Radio-valovi – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Adding {{Commonscat|Radio waves}}
Red 55: Red 55:


{{Spektar}}
{{Spektar}}
{{Commonscat|Radio waves}}


[[category:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektrotehnika]]


[[en:Radio frequency]]
[[ca:Radiofreqüència]]
[[ca:Radiofreqüència]]
[[de:Radiofrequenzband]]
[[de:Radiofrequenzband]]
[[en:Radio frequency]]
[[es:Radiofrecuencia]]
[[es:Radiofrecuencia]]
[[fi:Radioaalto]]
[[fi:Radioaalto]]
Red 71: Red 72:
[[nl:Radiogolf]]
[[nl:Radiogolf]]
[[no:Radiofrekvens]]
[[no:Radiofrekvens]]
[[ta:வானொலி அலைகள்]]
[[pl:Fale radiowe]]
[[pl:Fale radiowe]]
[[pt:Ondas de rádio]]
[[pt:Ondas de rádio]]
[[sl:Radijski valovi]]
[[sl:Radijski valovi]]
[[sr:Радио-таласи]]
[[sr:Радио-таласи]]
[[ta:வானொலி அலைகள்]]
[[zh:无线电波]]
[[zh:无线电波]]

Verzija na datum 31 januar 2012 u 18:22

Jagi antena za HF područje

Radio-talasi su vrsta elektromagnetnog zračenja u opsegu EM spektra po talasnoj dužini iznad infracrvenog spektra. Područje radijskog spektra obuhvata talasne dužine od milimetar do kilometar odnosno frekvencije od 3 Hz do 300 GHz (gigaherca;1 GHz = 1×109 Hz).


Nastanak radio-talasa

Radio-talasi nastaju u antenama kada visokofrekventna struja izaziva naizmeničnu promenu električnog i magnetnog polja u okolini antene što predstavlja radio zračenje. Talasna dužina zavisi od rezonantne frekvencije oscilatornog kola koje se nalazi u izlaznom stepenu i koje je povezano sa antenom. Veličina i tip antene utiču na efikasnost zračenja talasa i to tako da je nejefikasnije zračenje u slučaju da je veličina antene jednaka četvrtini talasne dužine. Veća antena - veće su talasne dužine (manja frekvencija) i obrnuto.

Modulacija

Prost radio talas je sinusna talasna pojava i kao takav ne nosi mnoge informacije. Da bi se neka informacija prenela, potrebno je nekako „utisnuti“ u talas ali i potom prepoznati na prijemnoj strani. Taj postupak se zove modulacija i on predstavlja menjanje neke od osobina talasa u sinhronizmu sa signalom koji predstavlja informaciju. U zavisnosti koja se osobina menja postoji:

Na prijemnoj strani postoji prijemna antena koja je vezana za prijemno oscilatorno kolo koje rezonuje na željenoj frekvenciji. Kada se elektromagnetna energija talasa pretvori u visokofrekventnu struju u oscilatornom kolu, tada se pristupa demodulaciji i pojačavanju signala. Takav se signal može dovesti na zvučnik i onda, recimo, čuti signal neke radio stanice.

Valna područja u rasponu frekvencija od 3 Hz do 300 GHz

engleska kratica (naziv) naziv frekvencija valna duljina tehnička primjena
ELF (Extremely Low Frequency) 3 Hz – 30 Hz 10 Mm – 100 Mm komunikacija s podmornicama
SLF (Super Low Frequency) 30 Hz – 300 Hz 1 Mm – 10 Mm
ULF (Ultra Low Frequency) 300 Hz – 3 kHz 100 km – 1 Mm
VLF (Very Low Frequency) mirijametarski valovi 3 kHz – 30 kHz 10 km – 100 km komunikacija s podmornicama
LF (Low Frequency) dugi val (DV), kilometarski valovi 30 kHz – 300 kHz 1 km – 10 km radio, radijski satovi, radio navigacija
MF (Medium Frequency) srednji val (SV), hektometarski valovi 300 kHz – 3 MHz 100 m – 1 km radio
HF (High Frequency) kratki val (KV), dekametarski valovi 3 MHz – 30 MHz 10 m – 100 m radio
VHF (Very High Frequency) ultrakratki val (UKV), metarski valovi 30 MHz – 300 MHz 1 m – 10 m radio, televizija, radar
UHF (Ultra High Frequency) mikrovalovi, decimetarski valovi 300 MHz – 3 GHz 1 dm – 10 dm televizija, pokretna telefonija (npr. GSM), mikrovalna pećnica, bežične računalne mreže (npr. Wi-Fi)
SHF (Super High Frequency) centimetarski valovi 3 GHz – 30 GHz 1 cm – 10 cm radar, usmjerene veze, satelitska televizija
EHF (Extremely High Frequency) milimetarski valovi 30 GHz – 300 GHz 1 mm – 10 mm usmjerene veze