Lisni zalisci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: hu:Pálha
m r2.7.1) (robot Dodaje: fi:Korvake
Red 13: Red 13:
[[es:Estípula]]
[[es:Estípula]]
[[et:Abilehed]]
[[et:Abilehed]]
[[fi:Korvake]]
[[fr:Stipule]]
[[fr:Stipule]]
[[gl:Estípula]]
[[gl:Estípula]]

Verzija na datum 29 januar 2012 u 00:22

Zalisci (stipulae) se razvijaju iz osnove lista, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni (pamuk), a kod drugih jako krupni (grašak) ali uvek manji od pravog lista. Kod ruže i deteline oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda Ficus (fikus, smokva), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ohrea. Kod pojedinih vrsta (Lathyrus aphaca) zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.

Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u trnove. U familiji Rubiaceae zalisci izrastaju do veličine pravih listova, a kako oni imaju naspraman raspored, dobija se pršljenast izgled mnogobrojnih listova.