Glavočike – razlika između verzija
m r2.7.2+) (robot Uklanja: hu:Fészkesek |
m r2.7.1) (robot Dodaje: hu:Őszirózsafélék |
||
Red 54: | Red 54: | ||
[[hr:Glavočike]] |
[[hr:Glavočike]] |
||
[[hsb:Zestajenkowe rostliny]] |
[[hsb:Zestajenkowe rostliny]] |
||
[[hu:Őszirózsafélék]] |
|||
[[id:Asteraceae]] |
[[id:Asteraceae]] |
||
[[is:Körfublómaætt]] |
[[is:Körfublómaætt]] |
Verzija na datum 21 decembar 2011 u 11:48
Glavočike | |
---|---|
Obična ivančica (Leucanthemum vulgare) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Asterales |
Porodica: | Compositae ili Asteraceae |
Glavočike (Compositae ili Asteraceae) porodica su vrstama najbogatija biljne skupina flore u Hrvatskoj. Kakrakteriziraju je sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove (odatle naziv glavočike) koji stoje na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad nalikuju na velike cvjetove.
Opis biljke
Cvjetovi u glavočika su pravilni (aktinomorfni) ili su središnji cvjetovi u glavici pravilni a obodni zigomorfni (zrcalno simetrični), ili su svi zigomorfni. Čaška cvijeta preobražena je u kunadru ili papus, a sastoji se od jednostavnih npr. maslačak (Taraxacum) ili perastih npr. kozja brada (Tragopogon) dlačica, čekinja npr. dragušica (Scolymus hispanicus), krunice npr. hrvatska ivančica (Leucanthemum croaticum), ili je čaška potpuno zakržljala npr. u obične ivančice (Leucanthemum vulgare). Cvjetovi su u glavici svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni, a katkad su obodni bespolni (tj. bez prašnika i tučka). Tučak ima podraslu plodnicu iz koje se razvija plod roška (achenium).
Rodovi i vrste
Porodica glavočika se dijeli u dvije zasebne skupine.
Cjevastocvjetne glavočike (Asteraceae, Compositae tubuliflorae) u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi. U Hrvatskoj je ova skupina zastupljena s oko 80 rodova: npr. ambrozija (Ambrosia), artičoka (Cynara), čičak (Arctium), dalija (Dahlia), divokozjak (Doronicum), gerber (Gerbera), ivančica (Leucanthemum), kadifica (tagetes), kamilica (Chamomilla), kolotoč (Telekia speciosa), konica (Galinsoga), kostriš (Senecio), krizantema (Chrysanthemum), magareći trn (onopordum), neven (Calendula), oman (Inula), pelin (Artemisia), podbjel (Tussilago), različak (Centaurea), rudbekija (Rudbeckia), runolist (Leontopodium), smilje (Helichrysum), stolisnik (Achillea), stričak (Carduus), suncokret (Helianthus), tratinčica (Bellis), zlatna jezičnica (Ligularia), zlatošipka (solidago), s više od 300 vrsta.
Jezičastocvjetne glavočike (Cichoriaceae, Compositae liguliflorae), u glavici imaju se jezičaste cvjetove. U Hrvatskoj je ova skupina zastupljena s oko 25 rodova npr. dimak (Crepis), lavlji zub (Leontodon), salata (Lactuca), maslačak (Taraxacum), runjika (Hieracium), cikorija (Cichorium), zmijak (Scorzonera), s više od 200 vrsta. [1][2]
Izvori
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002., ISBN 978-953-6036-40-0
- ↑ Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.