Šovinizam – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 11: | Red 11: | ||
U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva [[seksizam]], pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze '''muški šovinizam'''. |
U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva [[seksizam]], pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze '''muški šovinizam'''. |
||
== |
== Povezano == |
||
⚫ | |||
== Vidi još == |
|||
* [[rasizam]] |
* [[rasizam]] |
||
* [[nacionalizam]] |
* [[nacionalizam]] |
||
Red 20: | Red 17: | ||
* [[autošovinizam]] |
* [[autošovinizam]] |
||
* [[džingoizam]] |
* [[džingoizam]] |
||
== Izvori == |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija:Ideologije]] |
[[Kategorija:Ideologije]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Nacionalizam]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Diskriminacija]] |
Verzija na datum 22 mart 2015 u 03:00
Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima. Šovinizam je vid pretjeranog i agresivnog nacionalizma. Šovininisti se osjećajaju superiorni prema pripadnicima drugih naroda i tako obezvređuju druge ljude. Šovinizam u ekstremnim slučaju dovesti do politike progonjenja, istrebljivanja, ugnjetavanja.
Šovinizam je dobio ime po francuskom vojniku Chauvinu, pokloniku Napoleonove imperijalističke politike i ekstremnog nacionalizma.
Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.[1][2] Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na „neprijateljsku“ naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.
Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.
U širem smislu svako posmatranje jednog partikulariteta kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.
U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijeva seksizam, pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze muški šovinizam.
Povezano
Izvori
- ↑ Hannah Arendt (1945). „The Review of Politics”. The Review of Politics 7: 441-463. DOI:10.1017/S0034670500001649.
- ↑ Cudjoe, Selwyn R. (1979). „Review Essay: On "Ethnic Chauvinism."”. Journal of Ethnic Studies 7: 65-79.