Zgrada BIGZ-a – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmene korisnika 109.121.105.131 na poslednju izmenu korisnika 178.148.6.183
Red 4: Red 4:
Zgrada Bigza se nalazi na [[Senjak]]u i dominira ovim delom grada te predstavlja orijentir i referentnu tačku.<ref>[http://arhitekturabezbeograda.wordpress.com/2009/07/10/zgrada-bigz-a-nije-izgubila-nista-od-svoje-aktuelnosti/ Zgrada BIGZ-a nije izgubila ništa od svoje aktuelnosti]</ref> U doba „zlatnog socijalizma" BIGZ je zapošljavao skoro 3.000 ljudi. BIGZ je 1990-ih prepušten nemaru, da bi se poslednjih nekoliko godina u zgradu, pored nekoliko firmi, uselio veliki broj mladih umetnika, dizajnera, arhitekata, muzičara i DJ-eva.<ref>[http://www.24sata.rs/vesti.php?id=14777 Zgrada BIGZ-a postaje hotel i biznis centar]</ref> Vlasnik zgrade (nekada Beogradski izdavačko-grafički zavod - [[BIGZ]], danas "Beta partners" [[Petar Matić|Petra Matića]]) izdaje prostor u zakup. Na 25.000 upotrebljivih metara kvadratnih (10.000 metara hodnika) zgrade nalaze se štamparije, skladišta, kancelarije, muzički studiji, likovni ateljei, zanatske i umetničke radionice, škola kapuere, radio-stanica, kulturni centar, cirkus, pozorišna laboratorija...<ref name="politika"/> S obzirom da je zgrada Bigza već godinama stecište mnogih slobodnih umetnika, smatra se nekom vrstom neformalnog kulturnog centra.<ref>[http://www.manekenibigza.org/bigz/ O Bigzu]</ref>
Zgrada Bigza se nalazi na [[Senjak]]u i dominira ovim delom grada te predstavlja orijentir i referentnu tačku.<ref>[http://arhitekturabezbeograda.wordpress.com/2009/07/10/zgrada-bigz-a-nije-izgubila-nista-od-svoje-aktuelnosti/ Zgrada BIGZ-a nije izgubila ništa od svoje aktuelnosti]</ref> U doba „zlatnog socijalizma" BIGZ je zapošljavao skoro 3.000 ljudi. BIGZ je 1990-ih prepušten nemaru, da bi se poslednjih nekoliko godina u zgradu, pored nekoliko firmi, uselio veliki broj mladih umetnika, dizajnera, arhitekata, muzičara i DJ-eva.<ref>[http://www.24sata.rs/vesti.php?id=14777 Zgrada BIGZ-a postaje hotel i biznis centar]</ref> Vlasnik zgrade (nekada Beogradski izdavačko-grafički zavod - [[BIGZ]], danas "Beta partners" [[Petar Matić|Petra Matića]]) izdaje prostor u zakup. Na 25.000 upotrebljivih metara kvadratnih (10.000 metara hodnika) zgrade nalaze se štamparije, skladišta, kancelarije, muzički studiji, likovni ateljei, zanatske i umetničke radionice, škola kapuere, radio-stanica, kulturni centar, cirkus, pozorišna laboratorija...<ref name="politika"/> S obzirom da je zgrada Bigza već godinama stecište mnogih slobodnih umetnika, smatra se nekom vrstom neformalnog kulturnog centra.<ref>[http://www.manekenibigza.org/bigz/ O Bigzu]</ref>


Zgrada BIGZ-a je posebno značajna za [[Nova srpska scena|novu srpsku scenu]]. U zgradi Bigza vežba više stotina bendova među kojima su: [[The Schtrebers]], [[DžDž]], [[Metak Za Zlikovca]], [[Stuttgart Online]], [[Autopark]], [[Petrol]], [[Repetitor]], [[Sinestezija]], [[Tobija (bend)|Tobija]], [[The Branka]], [[Damjan od Resnika]], [[Bolesna Štenad]], [[Figlio Di Puttana]], [[Vox Populi (bend)|Vox Populi]], [[Dažd]], [[SARS]], [[Very Heavy Sars]] i mnogi drugi.<ref>[http://blog.b92.net/text/12363/Zgrada%20je%20%C5%BEiva%20%2B%20Festivalito!%202/ Zgrada je živa + Festivalito! 2]</ref><ref>[http://www.izlazak.com/index.php/home/62-film/824-bigz-na-povetarcu Bigz na Povetarcu]</ref> Poneki muzičari BIGZ-a, organizovani u udruženje nazvano "Manekeni Bigza", organizuju niz manifestacija, među kojima su Festivalito, a ne Bigz na Povetarcu.<ref>[http://www.popboks.com/vest.php?ID=15035 Nastavak manifestacije Bigz na Povetarcu]</ref>
Zgrada BIGZ-a je posebno značajna za [[Nova srpska scena|novu srpsku scenu]]. U zgradi Bigza vežba više stotina bendova među kojima su: [[The Schtrebers]], [[DžDž]], [[Metak Za Zlikovca]], [[Stuttgart Online]], [[Autopark]], [[Petrol]], [[Repetitor]], [[Sinestezija]], [[Tobija (bend)|Tobija]], [[The Branka]], [[Damjan od Resnika]], [[Bolesna Štenad]], [[Figlio Di Puttana]], [[Vox Populi (bend)|Vox Populi]], [[Dažd]], [[SARS]], [[Very Heavy Sars]] i mnogi drugi.<ref>[http://blog.b92.net/text/12363/Zgrada%20je%20%C5%BEiva%20%2B%20Festivalito!%202/ Zgrada je živa + Festivalito! 2]</ref><ref>[http://www.izlazak.com/index.php/home/62-film/824-bigz-na-povetarcu Bigz na Povetarcu]</ref> Muzičari BIGZ-a, organizovani u udruženje nazvano "Manekeni Bigza", organizuju niz manifestacija, među kojima su Festivalito i Bigz na Povetarcu.<ref>[http://www.popboks.com/vest.php?ID=15035 Nastavak manifestacije Bigz na Povetarcu]</ref>


Emisija [[Insajder (B92)|Insajder]] televizije [[B92]] je istraživala o nepravilnostima [[privatizacija|privatizacije]] BIGZ-a. Navodi se da je zemljište veličine jedan [[hektar]], na kojem se nalazi zgrada BIGZ-a, ustupljeno je bez [[licitacija|licitacije]]. BIGZ je [[2007]]. godine, tokom privatizacije, na aukciji prodat firmi „Beta partners”, iza koje stoji srbijanski veleposednik [[Petar Matić]]. Cena je bila oko tri i po miliona [[euro|eura]]. Da je država zgradu dala kao građevinsko zemljište dala na licitaciju, grad bi zaradio višestruko. Lokacija na kojoj se nalazi zgrada BIGZ-a je u prvoj gradskoj zoni, gde je ar tada vredeo skoro 90.000 eura. Tako bi na aukciji jedan hektar zemljišta ovde potencijalno mogao biti plaćen i devet miliona eura.<ref>[http://www.b92.co.rs/info/emisije/insajder.php?yyyy=2011&mm=05&nav_id=515303 Insajder, ponedeljak 23.05.2011]</ref>
Emisija [[Insajder (B92)|Insajder]] televizije [[B92]] je istraživala o nepravilnostima [[privatizacija|privatizacije]] BIGZ-a. Navodi se da je zemljište veličine jedan [[hektar]], na kojem se nalazi zgrada BIGZ-a, ustupljeno je bez [[licitacija|licitacije]]. BIGZ je [[2007]]. godine, tokom privatizacije, na aukciji prodat firmi „Beta partners”, iza koje stoji srbijanski veleposednik [[Petar Matić]]. Cena je bila oko tri i po miliona [[euro|eura]]. Da je država zgradu dala kao građevinsko zemljište dala na licitaciju, grad bi zaradio višestruko. Lokacija na kojoj se nalazi zgrada BIGZ-a je u prvoj gradskoj zoni, gde je ar tada vredeo skoro 90.000 eura. Tako bi na aukciji jedan hektar zemljišta ovde potencijalno mogao biti plaćen i devet miliona eura.<ref>[http://www.b92.co.rs/info/emisije/insajder.php?yyyy=2011&mm=05&nav_id=515303 Insajder, ponedeljak 23.05.2011]</ref>

Verzija na datum 17 decembar 2011 u 00:56

Zgrada BIGZ-a u periodu oko II svetskog rata.

Zgrada BIGZ-a u Beogradu je jedno od najpoznatijih arhitektonskih ostvarenja jugoslavenske moderne. Izgrađena je kao zgrada Državne štamparije između 1934. i 1941. godine[1], po projektu arhitekte Dragiše Brašovana u obliku ćiriličnog slova П, nalik na štamparsku mašinu.[2]

Zgrada Bigza se nalazi na Senjaku i dominira ovim delom grada te predstavlja orijentir i referentnu tačku.[3] U doba „zlatnog socijalizma" BIGZ je zapošljavao skoro 3.000 ljudi. BIGZ je 1990-ih prepušten nemaru, da bi se poslednjih nekoliko godina u zgradu, pored nekoliko firmi, uselio veliki broj mladih umetnika, dizajnera, arhitekata, muzičara i DJ-eva.[4] Vlasnik zgrade (nekada Beogradski izdavačko-grafički zavod - BIGZ, danas "Beta partners" Petra Matića) izdaje prostor u zakup. Na 25.000 upotrebljivih metara kvadratnih (10.000 metara hodnika) zgrade nalaze se štamparije, skladišta, kancelarije, muzički studiji, likovni ateljei, zanatske i umetničke radionice, škola kapuere, radio-stanica, kulturni centar, cirkus, pozorišna laboratorija...[2] S obzirom da je zgrada Bigza već godinama stecište mnogih slobodnih umetnika, smatra se nekom vrstom neformalnog kulturnog centra.[5]

Zgrada BIGZ-a je posebno značajna za novu srpsku scenu. U zgradi Bigza vežba više stotina bendova među kojima su: The Schtrebers, DžDž, Metak Za Zlikovca, Stuttgart Online, Autopark, Petrol, Repetitor, Sinestezija, Tobija, The Branka, Damjan od Resnika, Bolesna Štenad, Figlio Di Puttana, Vox Populi, Dažd, SARS, Very Heavy Sars i mnogi drugi.[6][7] Muzičari BIGZ-a, organizovani u udruženje nazvano "Manekeni Bigza", organizuju niz manifestacija, među kojima su Festivalito i Bigz na Povetarcu.[8]

Emisija Insajder televizije B92 je istraživala o nepravilnostima privatizacije BIGZ-a. Navodi se da je zemljište veličine jedan hektar, na kojem se nalazi zgrada BIGZ-a, ustupljeno je bez licitacije. BIGZ je 2007. godine, tokom privatizacije, na aukciji prodat firmi „Beta partners”, iza koje stoji srbijanski veleposednik Petar Matić. Cena je bila oko tri i po miliona eura. Da je država zgradu dala kao građevinsko zemljište dala na licitaciju, grad bi zaradio višestruko. Lokacija na kojoj se nalazi zgrada BIGZ-a je u prvoj gradskoj zoni, gde je ar tada vredeo skoro 90.000 eura. Tako bi na aukciji jedan hektar zemljišta ovde potencijalno mogao biti plaćen i devet miliona eura.[9]

Izvori

Vidi još

Vanjske veze