Doboj – razlika između verzija
Red 155: | Red 155: | ||
* [[Božinci Donji]] |
* [[Božinci Donji]] |
||
* [[Brđani]] |
* [[Brđani]] |
||
* [[Brestovo (Doboj)|Brestovo]] |
|||
* [[Bukovac (Doboj)|Bukovac]] |
* [[Bukovac (Doboj)|Bukovac]] |
||
* [[Bukovica Mala (Doboj)|Bukovica Mala]] |
* [[Bukovica Mala (Doboj)|Bukovica Mala]] |
||
Red 161: | Red 160: | ||
* [[Bušletić]] |
* [[Bušletić]] |
||
* [[Cerov Gaj]] |
* [[Cerov Gaj]] |
||
* [[Cerovica (Doboj)|Cerovica]] |
|||
* [[Cvrtkovci]] |
|||
* [[Čajre]] (Čajire) |
* [[Čajre]] (Čajire) |
||
* [[Čaršija]] |
* [[Čaršija]] |
||
Red 169: | Red 166: | ||
* Doboj |
* Doboj |
||
* [[Doboj Novi]] |
* [[Doboj Novi]] |
||
* [[Dragalovci]] |
|||
| |
| |
||
* [[Foča (Doboj)|Foča]] |
* [[Foča (Doboj)|Foča]] |
||
Red 180: | Red 176: | ||
* [[Hodžići]] |
* [[Hodžići]] |
||
* [[Jabučić Polje]] |
* [[Jabučić Polje]] |
||
* [[Jelanjska]] |
|||
* [[Johovac (Doboj)|Johovac]] |
* [[Johovac (Doboj)|Johovac]] |
||
* [[Karabegovac]] |
* [[Karabegovac]] |
||
Red 193: | Red 188: | ||
* [[Lužani]] |
* [[Lužani]] |
||
| |
| |
||
* [[Ljeb]] |
|||
* [[Ljeskove Vode]] |
* [[Ljeskove Vode]] |
||
* [[Mahala Donja]] |
* [[Mahala Donja]] |
||
Red 199: | Red 193: | ||
* [[Makljenovac]] (dio) |
* [[Makljenovac]] (dio) |
||
* [[Miljkovac (Doboj)|Miljkovac]] |
* [[Miljkovac (Doboj)|Miljkovac]] |
||
* [[Mitrovići (Doboj)|Mitrovići]] |
|||
* [[Omanjska (Doboj)|Omanjska]] |
* [[Omanjska (Doboj)|Omanjska]] |
||
* [[Opsine (Doboj)|Opsine]] |
* [[Opsine (Doboj)|Opsine]] |
||
Red 206: | Red 199: | ||
* [[Osječani Gornji]] |
* [[Osječani Gornji]] |
||
* [[Osojnica (Doboj)|Osojnica]] |
* [[Osojnica (Doboj)|Osojnica]] |
||
* [[Osredak (Doboj)|Osredak]] |
|||
* [[Ostružnja Donja]] |
|||
* [[Ostružnja Gornja]] |
|||
* [[Paklenica Donja]] |
* [[Paklenica Donja]] |
||
* [[Paklenica Gornja]] |
* [[Paklenica Gornja]] |
||
Red 226: | Red 216: | ||
* [[Prnjavor Mali (Doboj)|Prnjavor Mali]] |
* [[Prnjavor Mali (Doboj)|Prnjavor Mali]] |
||
* [[Prnjavor Veliki]] |
* [[Prnjavor Veliki]] |
||
* [[Radnja Donja]] |
|||
* [[Rakovac]] |
* [[Rakovac]] |
||
* [[Rasadnik]] |
* [[Rasadnik]] |
||
* [[Raškovci]] |
|||
* [[Rječica]] |
* [[Rječica]] |
||
* [[Rječica Donja]] |
* [[Rječica Donja]] |
||
Red 238: | Red 226: | ||
* [[Sjenina Rijeka]] |
* [[Sjenina Rijeka]] |
||
* [[Stari Grad]] |
* [[Stari Grad]] |
||
* [[Stanari]] |
|||
* [[Stanić Rijeka]] (dio) |
* [[Stanić Rijeka]] (dio) |
||
* [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]] |
* [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]] |
Verzija na datum 11 mart 2015 u 14:28
Doboj | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština/Općina | Doboj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((1991)) | 27.498 |
Geografija | |
Koordinate | 44°44′N 18°05′E / 44.73°N 18.09°E |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 74000 |
Pozivni broj | 053 |
Koordinate: 44° 43′ 48" SGŠ, 18° 05′ 24" IGD
Doboj je gradsko naselje i sjedište Opštine Doboj u Republici Srpskoj, BiH.
Geografija
Doboj ima izuzetno povoljan geografski položaj i nalazi se na rijeci Bosni. Grad je smješten u aluvijalnoj ravnici na 146 m nadmorske visine, na lijevoj obali rijeke Bosne između ušća rijeka Usore i Spreče u Bosnu. Sjeverni dio Opštine Doboj karakterišu brežuljkasti tereni izgrađeni od kenozoiskih naslaga, koje se blago spuštaju u ravničarske prostore (riječne doline) sa aluvijalnim ravnima, dok ka jugu ovi brežuljkasti tereni postaju viši, oslanjajući se na planinske masive sa juga.
Klima
Na klimatske uslove koji vladaju na ovim prostorima najviše utiče sjeverni peripanonski dio, koji pripada umjereno–kontinentalnom panonskom pojasu, a to znači da su ljeta topla a zime umjereno hladne, dok prosječna godišnja temperatura iznosi 10 °C. Padavine su uglavnom raspoređene, a najintezivnije su u periodu maj – juni, kada su i najpoterbnije poljoprivrednim kulturama. Prosječno ostvarena količina padavina kreće se od 1000 – 1100 mm/m².
Istorija
Antičko razdoblje
Rezultati arheološko-istorijskih istraživanja pokazuju postojanje kontinuiteta ljudskog naseljavanja i življenja oko Doboja. Od najstarijih epoha praistorije, u svakom vremenskom razdoblju, ovdje su živjeli ljudi zasnivajući naseobine oko ušća Usore i Spreče u Bosnu. Otkrivena su brojna staništa pračoveka, lovca starog kamenog doba (paleolita) na otvorenom po glavicama glinenih brijegova iznad riječnih dolina. Naselja zemljoradnika, iz mnogo kasnijeg mlađeg kamenog doba (neolita) su zasnivana u ravnicama pokraj žitorodnih polja, koja tada po prvi put u istoriji, čoveka hrane hlebom.
Iza toga, u vrijeme bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba ljudska naselja se utvrđuju bedemima od nabijene gline mešane sa pljevom od žitarica, a potom još i pale da bi se što duže održale, ili se utvrđuju suhozidom od kamena, dok se za lokacije odabiraju glavice na teško pristupačnim uzvišenjima.
Značajno je što postoje nesumnjivi tragovi, da još u ovim praistorijskim danima od Panonije i srednje Evrope, pa prema Mediteranu i Jadranskom primorju, ide putni pravac — komunikacija, a sa njom u oba pravca protok i razmjena materijalnih dobara, tehničkih umijeća, duhovnih tekovina, znanja, ideja. Na takav način i naše oblasti učestvuju u opštem napretku starog praistorijskog svijeta. Konačno su Rimljani, koji su osvojili unutrašnjost Balkanskog poluostrva tokom posljednjih decenija stare ere, kroz dolinu Bosne probiti trasu druma i popločati ga kamenom u 2. vijeku nove ere.
Rimljani su već u ranom 1. vijeku nove ere su sagradili veliki vojnički logor Kastrum koji je čuvao ovaj dio doline rijeke Bosne. U podnožju uzvišenja sagrađeno je naselje Kanabea.
Srednji vijek
Doboj je prvi put spomenut u dubrovačkom pismu ugarskom kralju Žigmundu iz 1415. godine. Te godine su Osmanlije, uz pomoć bosanskih snaga, potukli ugarsku vojsku koju je kralj Žigmund poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni uticaj u tim krajevima i onemogućio osmanske pljačkaške upade u Hrvatsku i Dalmaciju. Tom osmanskom pobjedom prekinut je ugarski uticaj u srednjovjekovnoj Bosni.
Osmansko doba
Padom bosanske srednjovjekovne države 1463. godine, Turci nisu zaposjeli oblasti sjeverno od Vranduka, već su prihvatili stvaranje jedne bosanske kraljevine. Ubrzo su bili u mogućnosti da ovo kraljevstvo zaposjednu, pa su početkom ljeta 1476. godine bez borbe dobili ovo područje, pa i tvrđavu Doboj. Nagrada za predaju tvrđave bez borbe bila su dva manja spahiluka uz koje je, prema turskom timarskom sistemu, išla obaveza vojne službe. Iz istih istorijskih izvora je vijest o popravkama dobojske tvrđave u ljeto 1490. godine. U vrlo kratkom vremenu, jer su granice Osmanskog carstva i Ugarske toga trenutka bile i na dobojskoj tvrđavi, za samo oko 50 dana (12. juni - 31. juli) vršeni su obimni radovi, sa dnevno po 1.500 ljudi, što običnih radnika što majstora, a pod vodstvom mojmira (graditelja) Ibrahima.
Osmanlije su osvojili Doboj 1503. godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do 1835. Kada je poslije bitke kod Sente princ Eugen Savojski prodro u Bosnu sa oko 6.500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe 16. oktobra 1697. U austrijsko-osmanskom ratu 1716-1718, poslije pada Bosanskog Broda, Dervente i Bosanske Gradiške, Austrijanci su uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1.000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom 18. vijeka, Osmanlije su osnovali Dobojsku kapetaniju koja je obuhvatala grad i okolinu, a pripadala je Tešanjskom kadiluku.
Austrougarsko doba
Za vrijeme austrougarske okupacije 1878. godine, poslije neuspjeha kod Donje Tuzle, austrijska 20. divizija generala Saparija, koja je nastupala od Šamca preko Gračanice prema Zvorniku odbačena je od 5-6000 ustanika pod komandom Mehmeda Vehbi Šemsekadića na položaje oko Doboja. Od 14. avgusta do 6. septembra 20. divizija je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrougarski 13. korpus bio odsječen i izolovan u oblasti Bosna. Njoj je u pomoć pristigla 4. divizija i u borbama 4—6. septembra, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do Tešnja, u koji su ušli bez borbe. Po sopstvenim podacima, Austro-ugari su izgubili 35 oficira i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrougare kod Doboja polovinom septembra su ostali bezuspješni. Tokom Prvog svjetskog rata Austrougarska je u Doboju organizovala prihvatni koncentracioni logor u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportovani u zloglasne logore Arad i Sopranjsk. Kroz logor je prošlo oko 45.000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.[1] Kroz logor je prošao i nobelovac Ivo Andrić.
20. vijek
Oružane borbe u Drugom svjetskom ratu oko Doboja su počele 23. avgusta 1941. napadom partizana na Doboj, Gračanicu, Maglaj i više drugih manjih uporišta. U noći između 23. avgusta i 24. avgusta 1941. godine oslobođen je veći dio grada i izvršena jedna od najvećih diverzija toga vremena u Evropi. Dignuto je u vazduh oko 150 vagona sa municijom koja je bila pripremljena za transport na Istočni front. Kao odgovor okupatora je uslijedila „Operacija Ozren“.[2] Doboj je bio izuzetno važan Nijemcima, a posebno u završnim operacijama aprila 1945. pri povlačenju dijelova grupe armija E dolinom rijeke Bosne prema Brodu. Doboj je konačno oslobođen u zoru 17. aprila 1945. godine kada su se Nijemci povukli iz grada, a u isti ušle jedinice partizana.
Raspad Jugoslavije
SDS je početkom maja 1992. godine u Doboju po uzoru na druge opštine u SR BiH formirao krizni štab i preuzeo vlast. Neki Muslimani i Hrvati su protjerani iz svojih sela i grada 1992. godine, ali je određeni broj ostao u Doboju sve do 1995. godine kada je došlo do pada ozrenskog džepa (Maglaj, Zavidovići). U toku rata je protjerano ukupno 61.000 lica, uključujući 40.000 Bošnjaka i 13.000 Hrvata. Srpskih izbjeglica, 20.000, došlo je iz Kantona 3 i Kantona 4.[3] Nove opštine Stanari, Doboj Istok, Doboj Jug i Usora su nekada bile dio Opštine Doboj. Ukupan bilans poginulih i nestalih osoba (civilnih i vojnih) prema IDC-u je 2311 (2201 ubijenih, 110 nestalih).[4]
Privreda
|
Saobraćaj
Kao željeznički čvor pre raspada Jugoslavije, privreda Doboja je bila orijentisana na željeznicu. Pored toga, kao regionalni centar, u njoj se nalazilo nekoliko fabrika koja su danas većinom propale zbog lošeg upravljanja ili su privatizovane. Danas je privreda orijentisana ka sektoru usluga. U Doboju se nalazi najveći željeznički čvor u Republici Srpskoj i BiH i sjedište Željeznica Republike Srpske.
Turizam
Na magistralnom putu Doboj - Banja Luka u mjesnoj zajednici Velika Bukovica nalazi se Restoran "Ribarska Priča" i na magistralnom putu Doboj - Modriča na Šešlijama nalazi se "Motel Gajić" Šešlije.
Obrazovanje
Trenutno u Doboju postoji 5 osnovnih škola: Osnovna muzička škola, Osnovna škola Dositej Obradović, Osnovna škola Petar Kočić, Osnovna škola Sveti Sava Sava i Osnovna škola Vuk Karadžić.
Doboj je regionalni obrazovni centar u kome je lociran velik broj srednjih škola: Gimnazija Jovan Dučić, Medicinska škola, Metalska škola, Ekonomska i trgovinska škola, Saobraćajna i elektro škola, Upravna, ugostiteljska i ŠUP škola. Takođe, Doboj je i univerzitetski grad. Trenutno postoje ove visokoškolske ustanove:
Slobomir P Univerzitet (Fakultet za menadžment, Pravni fakultet, Filološki fakultet - odsjek engleski jezik, Fakultet za informacione tehnologije, Fakultet za grafiku i dizajn, Poreska akademija).
Saobraćajno tehnički fakultet. Na saobraćajnom odsjeku postoje sljedeći smjerovi: drumski i gradski saobraćaj, željeznički saobraćaj, poštanski saobraćaj, kumunikacija, logistika. Tehnički odsjek se sastoji od: mašinske (proizvodno mašinstvo, mašinski inžinjering), elektrotehničke (elektronika i automatika, elektrotehničko inženjerstvo) i informatičke studijske grupe (programiranje, informacione tehnologije i računari). Saobraćajno-tehnički fakultet je dio Univerziteta Istočno Sarajevo.[5] Od akademske 2007/2008. godine ovaj fakultet je promjenio naziv u Saobraćajni fakultet, koji čini saobraćajni odsjek na kojem postoje sljedeći smjerovi: drumski i gradski saobraćaj, željeznički saobraćaj, poštanski saobraćaj, komunikacija i logistika.
Sport
Doboj je sjedište fudbalskih klubova Željezničar, Sloga i rukometnog kluba Sloga .
Stanovništvo
Doboj[6] | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | ||
Muslimani [n 1] | 11.154 (40,56%) | 8.822 (37,44%) | 8.976 (49,14%) | |||
Srbi | 8.011 (29,13%) | 6.091 (25,85%) | 5.044 (27,61%) | |||
Hrvati | 2.714 (9,86%) | 2.852 (12,10%) | 2.889 (15,81%) | |||
Jugosloveni | 4.365 (15,87%) | 5.211 (22,11%) | 919 (5,03%) | |||
ostali i nepoznato | 1.254 (4,56%) | 582 (2,47%) | 436 (2,38%) | |||
ukupno | 27.498 | 23.558 | 18.264 | ' |
Demografija[6] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 13.415 | |
1971. | 18.264 | |
1981. | 23.558 | |
1991. | 27.579 | |
Poznate Dobojlije
- Borislav Paravac, srpski političar
- Dragan Čavić, srpski političar
- Dragan Mikerević, srpski političar
- Pero Bukejlović, srpski političar
- Krešimir Zubak, hrvatski političar
- prof. dr. Ilija Tipura, bivši gradonačenik Doboja, predsednik Izvršnog Odbora, sekretar SUP-a
- Đorđe "Đoko" Lavrnić, poznati rukometaš olimpijac
- Simo Lukić, narodni heroj
- Ismet Kapetanović, narodni heroj Jugoslavije
- Milan Ninković, srpski političar
- Boris Jerinić, predsjednik SDS-a stranke u Doboju
- Miloš Kupres, narodni heroj Jugoslavije
- Drago Handanović, poznati vajar
- Refik Bešlagić, narodni heroj Jugoslavije
- Danijel Šarić, poznati rukometaš
- Enes Suljkanović, potpredsjednik Republike Srpske
- Vladimir Tica, košarkaš
- Igor Vukojević, poznati pjevač
- Srđan Miličević, stonoteniser
- Vlado Đurđević, direktor Opšte Bolnice u Doboju
- Branislav Garić, bivši političar
- Aleksandar Đurić, poznati fudbaler
- Ognjen Kuzmić, košarkaš
- Mirko Stojčinović, bivši gradonačenik Doboja
- Josip Jovanović, narodni heroj Jugoslavije
- Nenad Marković, poznati košarkaš
- Bogdan Nikolić, bivši gradonačenik Doboja
- Vlado Blagojević, sekretar u Vladi Republike Srpske
- Zoran Kvržić, fudbaler
- Boro Bjelošević, poznati privrednik
- Josip Mikić, poznati nastavnik jedan od osnivača RK Sloge i istaknuti sportski radnik
- Mato Krajinović, kajak kanu
- Igor Pijetlović, rukometaš
- Fahrudin Omerović, poznati fudbaler
- dr.Nikola Gavrić, bivši gradonačenik Doboja
- Jasmin Džeko, poznati fudbaler
- Mirko Zadro, moler
- Ljiljana Krulj, miss RS
- Branislav Višt, likovni umjetnik
- Božo Spasojević, sportski radnik
- Murvet Bajraktarević, privrednik i vlasnik preduzeća MB-a
- Bracini Bećari, poznata izvorna grupa
- Zlatan Prešić, košarkaški trener
- Aidin Mahmutović, fudbaler
- Muhamed Sofić, istaknuti sportski radnik
- Mitar Subotić, poznati vijećnik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a
- Predrag Brestovac, kik bokser
- dr.Predrag Lazić, hirurg
- Spomenko Gostić, narodni heroj
- Etno Grupa Iva,
- Siniša Đorđević, poznati advokat
- Todor Panić, narodni heroj
- Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH
- Velimir Stokanović, narodni heroj
- Avdija Vršajević, fudbaler
- Veljko Brajić, vojno lice
- Alija M. Zejnilović, pekar
- Sveto Jovanović, pjevač
- Miodrag Rađa, poznati privrednik
- dr.Duško Panzalović, bivši direktor Opšte Bolnice u Doboju
- Mladen Ploskić, karatista
- Avdija Deraković, poznati fudbaler
- Goran Stojić, rukometaš
- dr.Marin Kvaternik, doktor
- Drago Ljubičić, bivši gradonačenik Doboja
- Indira Radić, poznata folk pjevačica
- Petko Stanojević, generalni direktor Željeznica Republike Srpske
- Sreten Telebak, bivši direktor Željeznica Republike Srpske
- Jovanka Stojčinović - Nikolić, književnica
- dr.Slavko Nedić, doktor
- Mladen Kršić, političar
- Cvijetin Todić, vođa Ozrenskog odreda
- Sreto Đurković, privrednik
- dr.Duško Vasić, bivši direktor Opšte Bolnice u Doboju
- Vedran Prodić, tv voditelj
- Mladen Miljanović, slikar
- Edita Jurišić, manekenka
- Žarko Tatić, poznati privrednik
- Boško Jelić, novinar
- Lidija Žarić, tv voditeljka
- Predrag Šaporac, košarkaš
- Vojislav Rađa, rukometni trener
- Vlastimir Jovanović, poznati fudbaler
- Ivana Panzalović, glumica
- Aleksandar Dugić, rukometaš
- Slađana Bukejlović, glumica
- Zlatko Spasojević, istaknuti sportski radnik
- Novo Panić, međunarodni fudbalski sudija
- Aleksandar Cvijanović, sjedeća odbojka
- dr.Jovica Brkić, doktor
- Drago Ćosić, poznati inovator
- Zvjezdan Višt, inovator
- Jasmin Bogdanović, fudbaler
- Dragan Ikonić, poznati fotograf
- Uroš Gostić, političar
- Milanka Janković-Treml,
- Milan Kuzmić, književnik
- Slavko Dragičević, privrednik
- Borislav Lukić, fudbaler
- Osman Kikić, poznati fotograf
- Bojan Šarčević, košarkaš
- Jasenko Todorović, tv voditelj na RTRS-u
- Sena Mustajbašić, glumica
- Rezervni Točak, poznata muzička grupa
- Jozef Atijas, Rabin jevrejske zajednice u Doboju
- Dragutin "Drago" Tomac, poznati profesor
- Sreto Džabić, fudbalski sudija
- Dragan Bojić,
- Mladen Blagojević, fotograf
- Vedran Ćorluka, poznati fudbaler je u Doboju proveo djetinjstvo
- Jasmin Hrnjić,
- Tihomir Gligorić, političar
- Sulejman Spahić - Haler, fudbalski trener
- Ilija Josipović, privrednik
- Živko Erceg, privrednik
- Milan Marić, poznati profesor
- Nataša Ivančević, glumica
- Veljko Blagojević, alpinista
- Nikola Kalabić, učesnik rata u BiH
- Tiana Kruškić, pjevačica muzički talenat
- Nikola Jorgić, učesnik rata u BiH
- Vojo Vuković,
- Katarina Pijetlović, profesorka sporta
- Olja Bajrami, pjevačica
- Dajana Josipović, odbojkašica
- Ferid Čehić, novinar
- Ana Požarčević,
- Dragan Tubić, rukometaš
- Danijel Pranjić, poznati fudbaler je u Doboju proveo djetinjstvo
- Marijana Žarkov,
- Marijana Matičić, manekenka
- Marina Kajganić, manekenka
- Milena - Mia Tomanić, pjevačica
- Nataša Bjelčević,
- Nikolina Jovanović,
- Tijana Tatić, manekenka
- Sandra Radonjić, manekenka
- Svetlana Lazić, manekenka
- Helena Čolić,
- Bojana Drljić, manekenka
- Slađana Lukić,
- Jelena Čolić, manekenka
- Slađana Suvajac, manekenka
- Ana Bjelogrlić,
- Nataša Milanović,
- Bernarda Pavlović,
- Arnela Kikić, manekenka
- Bojana Nikolić, manekenka
- Svjetlana Marić,
- Dragana Ninković, manekenka
- Saša Lazić, tekstopisac i kompozitor
- Marina Mijić,
- Sandra Cvjetković, manekenka
- Biljana Kiperović,
- Ozrenka Lazić, manekenka
- Snježana Marković, manekenka
- Nataša Jović, manekenka
- Branka Rekanović,
- Anastasija Kuzmić, manekenka
- Darjana Marković,
- Tijana Janković, manekenka i voditeljka
- Marija Nikolić,
- Andrea Margetić,
- Brankica Tomić,
- Vanja Ninković,
- Bojana Đukić,
- Seid Žilić, pjevač
Galerija Datoteka
-
Muzej u Doboju
-
Dobojska tvrđava
-
Bejt Šalom - Kuća mira
-
Samostan Sveta mala Terezija
-
Crkva Presvetoga srca Isusova
-
Džamija Selimija
Vidi još
- Opština Doboj
Reference
- ↑ Dušan Paravac: Logor smrti - Hronika o austrougarskom logoru interniraca u Doboju 1915-1917. godine
- ↑ Operacija Ozren, Drugi svjetski rat
- ↑ UNHCR izvještaj o izbjeglim licima
- ↑ Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo
- ↑ Univerzitet u Istočnom Sarajevu
- ↑ 6,0 6,1 Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popisi stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Knjiga: „Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.“, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Vanjske veze
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Doboj |
- Službena stranica Općine Doboj
- Dobojski portal -DobojLive.com
- Doboj Caffe
- Dobojski.info
- Dalekovod TKS
- Hotel Park Doboj
- Hotel Integra Doboj
- Elektro Doboj
- Međunarodni rukometni TV turnir šampiona Doboj
- Rudnik Krečnjaka „INTEGRAL CARMEUSE“ a.d. Doboj
- Trudbenik AD
- "Motel Magistrala" Doboj
- Vodovod A.D. Doboj
- Kraljevsko selo Kotromanićevo
- JZU bolnica Sveti Apostol Luka Doboj
- Gradska Toplana a.d.Doboj
- Proda - mont d.o.o.
- Zdravstvena ustanova dr Brkić Doboj
- Energotehnika Doboj
- Glas Komuna
- Foto Žunić - Doboj
- Dr.Kovačević Doboj - Stomatološka ordinacija
- Aris electronic d.o.o.
- Taxi Nedo - Doboj