Razlike između izmjena na stranici "Kulminacija"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 9.058 bajtova ,  prije 7 godina
dopuna
(sa sr)
 
(dopuna)
[[Datoteka:Celestial Sphere el.svg|mini|desno|300px|[[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav]].]]
'''Kulminacija''' ({{jez-lat|culminatio}}) je prvenstveno [[astronomija|astronomski]] prolazak [[zvijezde]] kroz [[meridijan (astronomija)|meridijan]] (podnevak) nekog mjesta.
[[Datoteka:Azimuth-Altitude schematic.svg|mini|desno|300px|U [[Horizontski koordinatni sustav|horizontskom koordinatnom sustavu]] položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom = 90° - visina).]]
[[Datoteka:Nebeski ekvator i ekliptika.svg|mini|desno|300px|[[Nebeski polovi]], [[nebeski ekvator]] i [[ekliptika]].]]
[[Datoteka:AxialTiltObliquity.png|mini|desno|300px|Osnovna gibanja Zemlje.]]
 
'''Kulminacija''' u [[astronomija|astronomiji]] obuhvaća '''gornju''' i '''donju kulminaciju''', dva položaja [[nebesko tijelo|nebeskoga tijela]], kada ono zbog [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje]] prolazi kroz mjesni meridijan; u gornjoj kulminaciji prolazi kroz onu polovicu [[nebeski meridijan|nebeskog meridijana]] koja sadrži [[zenit]], u donjoj kulminaciji prolazi kroz polovicu nebeskog meridijana koja sadrži [[nadir]]. [[Cirkumpolarna zviježđa|Cirkumpolarne zvijezde]] imaju gornju i donju kulminaciju iznad [[obzor]]a (horizonta), anticirkumpolarne ispod obzora, a ostale zvijezde imaju gornju kulminaciju iznad obzora, a donju kulminaciju ispod obzora.
== Astronomska kulminacija ==
<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34539] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
U astronomiji postoje dva tipa kulminacije:
 
* Gornja kulminacija je pronalazak nekog nebeskog tijela kroz meridijan određenog mjesta iznad [[horizont]]a (vidika).
== Osnove orijentacije na nebeskoj sferi ==
* Donja kulminacija je pronalazak nekog nebeskog tijela kroz meridijan nekog mjesta ispod horizonta.
[[Astronomija]] je vezana za [[Orijentacija|orijentaciju]] u [[prostor]]u, a ona se sastoji u tome da gledajući u [[nebo]], i prelazeći pogledom s jednog nebeskog tijela na drugo, mi povezujemo smjerove u kojima vidimo tijelo. Položaj tijela projiciramo na plohu jedne kugle, koju nazivamo nebeskom sferom. Zbog velikih daljina nebeskih tijela, možemo zamisliti da je i nebeska sfera na velikoj daljini. Bliski predmeti, kao što su [[avion]] ili [[umjetni satelit]], na nebeskoj će sferi brzo mijenjati međusobni položaj, a mnogo udaljenije zvijezde, iako se i one ustvari gibaju, duže će zadržavati prividno jednak projicirani razmještaj. Dakle, položaj tijela određuje se smjerovima i kutovima između njih. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
 
Za zapis položaja na nebeskoj sferi služe [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinate]], slično kao što za utvrđivanje položaja na površini Zemlje služe [[Zemljopisne koordinate|zemljopisne koordinate]]. Važne točke na [[Globus (svijet)|globusu]] jesu polovi, točke kroz koje prolazi [[Zemljina rotacija|Zemljina os vrtnje]]. Veoma važno svojstvo, smjer vrtnje, ne možemo odrediti drukčije nego na osnovi iskustva. Kažemo da se [[Zemlja]] okreće kao desni [[vijak]] koji napreduje od [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] prema [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom polu]]. Smjer se može odrediti i s obzirom na način gibanja satne kazaljke. Gledajući na Sjeverni pol Zemlje, ona se vrti u smjeru suprotnom od [[Sat (instrument)|kazaljke na satu]]. Pomoću [[meridijan]]a odbrojavaju se [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]; računaju se kao istočne ili kao zapadne, od 0° do 180°. Početni meridijan je onaj koji, po dogovoru, prolazi [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicom]] u [[Greenwich]]u, predgrađu [[London]]a. Okomito na meridijane prolaze [[Paralela (zemljopis)|paralele]] (usporednice). Paralela najvećeg [[opseg]]a je [[ekvator]], a od njega se prema sjeveru i prema jugu odbrojavaju [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], kao sjeverne i južne, i to od 0° do 90°. Meridijana i paralela ima neizmjerno mnogo.
 
U astronomiji se primjenjuje nekoliko koordinatnih sustava ([[nebeski koordinatni sustavi]]). Svaki od njih ima osnovni krug (kao što je Zemljin ekvator) i početnu polukružnicu (kao što je početni Greenwichski meridijan) od kojih se odbrojavaju koordinate.
 
=== Dnevno gibanje neba ===
Neposredan izgled pojava na nebu uvjetovan je Zemljinim gibanjima. [[Zemljina rotacija|Zemljina vrtnja]] uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene [[dan]]a i [[noć]]i. Svakako, nije svejedno okreće li se [[Zemlja]] ili nebeska sfera, sa svim [[zvijezda]]ma i [[galaktika]]ma. U posljednjem bi slučaju relativne brzine zvijezda morale nadmašiti [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]], a nedostajale bi mnoge sitne pojave koje pružaju fizičke i astronomske dokaze gibanja Zemlje. Te pojave jesu: zakretanje ravnine njihanja ([[Foucaultovo njihalo]]), otklon na istok pri slobodnom padu, spljoštenost Zemlje, pojava dnevne [[paralaksa|paralakse]], dnevna [[aberacija svjetlosti]] i još neke. Bez razumijevanja [[fizika|fizičke suštine]], a to znači ne znajući za ograničenu veličinu Zemlje i njezina gibanja, neposredno vidljive promjene na nebu nisu jednostavno protumačive. Zato je i trebalo mnogo vremena dok se čovjek nije izdignuo iznad neposredno danog.
 
=== Nebeska os, nebeski ekvator i nebeski meridijan ===
Vidljiv predio neba ovisi o položaju promatrača i o trenutku promatranja. Svaki promatrač na Zemlji stoji na vodoravnoj ravnini, a pravac [[Gravitacija|sile teže]], vertikala, okomit je na tu ravninu. Smjer vertikale pokazuje slobodno obješen, miran [[visak]]. Produži li se vertikala prema nebeskoj sferi, probost će je u točki koja ovisi o zemljopisnom položaju i o trenutku dana, jer se Zemlja okreće. Zbog Zemljina okretanja vertikala opisuje [[stožac]] oko produžene Zemljine osi ili nebeske osi. Nebeska os probada nebesku sferu u sjevernom i južnom nebeskom polu. '''Nebeska os''' je zamišljeni [[pravac]] identičan sa Zemljinom osi rotacije i probada nebesku sferu u [[Nebeski polovi|sjevernom i južnom nebeskom polu]]. U točki sjevernog nebeskog pola se približno nalazi zvijezda [[Sjevernjača]]. Oko nebeske osi se prividno okreće nebeska sfera (prividno okretanje nastaje zbog rotacije Zemlje). Sva [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] prividno se okreću oko nebeske osi. Ravnina Zemljina [[ekvator]]a, protegnuta do nebeske sfere, isijeca na njoj [[kružnica|kružnicu]] ili nebeski ekvator. Nebeski ekvator je projekcija Zemljinog ekvatora na nebesku sferu. Ravnina kojoj pripada nebeski ekvator okomita je na nebesku os. Ravnina [[meridijan]]a na kojemu se promatrač nalazi presijeca nebesku sferu uzduž velike kružnice ili nebeskog meridijana. [[Nebeski meridijan]] je zamišljena velika kružnica na nebeskoj sferi koja prolazi sjevernim i južnim nebeskim polom i sadrži projekciju nebeskog tijela čiji meridijan promatramo. Meridijan promatrača prolazi nebeskim polovima, te sadrži [[zenit]] i [[nadir]] promatrača. Kako promatrač subjektivno ne osjeća Zemljinu vrtnju, činit će mu se da se nebeska sfera okreće oko Zemljine osi, i to u suprotnom smjeru.
 
=== Obzor, zenit i nadir ===
Vodoravna [[ravnina]] na kojoj se promatrač nalazi je ravnina obzora ili horizonta, a [[kružnica]] koju ona isijeca na nebeskoj sferi je obzor ili horizont. [[Obzor]] je velika kružnica nebeske sfere, nastaje presjekom ravnine koja prolazi stajalištem promatrača sa nebeskom sferom i okomita je na pravac zenit-nadir. Vidljivi horizont (na otvorenim površinama kao more) zbog zakrivljenosti Zemljine površine nalazi se ispod astronomskog horizonta (tome je uzrok i [[nadmorska visina]] te [[Astronomska refrakcija|refrakcija]] Zemljine atmosfere). Točke u kojima okomica ili vertikala probada nebesku sferu jesu zenit i nadir. [[Zenit]] je točka na nebeskoj sferi koja se nalazi direktno iznad promatrača. Nadir je točka na nebeskoj sferi suprotno od zenita (ispod promatrača). Na [[arapski|arapskom]] znači suprotan, nasuprot. [[Zvijezde]] obilaze oko nebeske osi po kružnicama koje su nazvane '''dnevne kružnice'''. Neke zvijezde, one koje su blize sjevernom nebeskom polu, stalno su iznad obzora ([[cirkumpolarna zviježđa]]). Neke zvijezde izlaze iznad obzora i zalaze pod obzor.
 
Kao '''istočna točka obzora''' (E) i kao '''zapadna točka obzora''' (W) zadaje se presjecište nebeskog ekvatora s obzorom. Nebeski meridijan prolazi kroz zenit, sjeverni i južni nebeski pol. Presjecište meridijana i obzora bliže sjevernom nebeskom polu je '''sjeverna točka obzora''' (N), a njoj nasuprot, '''južna točka obzora''' (S). Četiri glavne točke obzora (N, S, W i E) određene su prividnim dnevnim gibanjem neba i razlikovanjem polova, a razmaknute su na obzoru za pravi [[kut]]. Zvijezde izlaze na istočnoj strani obzora, podižu se do nebeskog meridijana, gdje dostižu najveću visinu ili kaže se da prolaze kroz [[Kulminacija|gornju kulminaciju]]. Nastavljajući kruženje, zalaze na zapadnoj strani obzora. Nakon toga će zvijezde proći i kroz najniži položaj ili [[Kulminacija|donju kulminaciju]]. Iznad obzora zvijezde se premještaju od istočne strane prema zapadnoj. Cirkumpolarne zvijezde nikada ne zalaze, a anticirkumpolarne nikada ne izlaze. Sve zvijezde, promatrane na svim zemljopisnim širinama, bez obzira na to jesu li cirkumpolarne ili nisu, prolaze kroz gornju kulminaciju u onoj polovici meridijana ([[meridijan]] je raspolovljen sjevernim i južnim nebeskim polom) koja sadrži zenit; kroz donju kulminaciju zvijezda će proći u onoj polovici meridijana koja sadrži nadir. Dijelovi dnevnih kružnica iznad obzora jesu '''dnevni lukovi'''. Zvijezda koja se nalazi na dnevnoj kružnici sjevernije od nebeskog ekvatora izlazi između sjeverne (N) i istočne (E) točke obzora, a zalazi između sjeverne i zapadne (W) točke obzora. Južnije od linije istok-zapad izlaze i zalaze one zvijezde koje su smještene južnije od nebeskog ekvatora.
 
== Druga značenja ==
Pojam kulminacija također se može odnositi i na [[književnost|književni]] termin ([[dramske etape]]) i tada predstavlja vrhunac [[drama|drame]].
 
== Izvori ==
{{klica-astronomija}}
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Astronomija Nebeski koordinatni sustavi]]
[[Kategorija:Jezik]]
[[Kategorija:Književnost]]

Navigacijski meni