Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
m/м
ažuriranje
m/м
m/м (ažuriranje)
|gubici1 = 1.139 mrtvih<br>737 zarobljenih (prema tvrdnjama separatista)<br>8000 mrtvih<br>131 nestalih<br>744 zarobljenih (prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti)
|gubici2 = '''prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti:''' 1.540 - 2.322 mrtvih<br>4.322 ranjenih<br>1.664 nestalih<br>1.648 - 2.484 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika<br>'''prema tvrdnjama pobunjenika:'''<br>31.488 poginulih i ranjenih<br>1.701 zarobljenih<br>13.500 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>5.358486 poginulih<br>(uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]])
|napomene=
}}
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}) je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Pristupanje Krima Ruskoj Federaciji|priključenjem Krima Rusiji]].
 
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Dana [[5. 9.]] potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Dana 12. februara 2015. su čelnici Rusije, Ukrajine, [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] potpisali sporazum pod imenom [[Minsk II]], temeljem koga bi se trebalo uspostaviti [[primirje]] odnosno stvoriti preduvjeti za političko rješenje sukoba. Primirje je formalno stupilo na snagu tri dana kasnije, ali nije spriječilo žestoke borbe za željezničko čvorište [[Debaljcevo]] gdje se veliki broj ukrajinskih snaga nalazio u okruženju.
 
Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti preko 5.000 osoba, preko milion izbjeglica ili raseljenih osoba i velika razaranja kod civilnog stanovništva, te se smatra najvećim oružanim sukobom u modernoj Evropi nakon [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Prvi čečenski rat|prvog]] i [[Drugi čečenski rat|drugog čečenskog rata]]. Ukrajinskoj vladi je u sukobu moralnu, političku, diplomatsku, a na kraju i vojno-logističku podršku dao [[Zapadni blok]] na čelu sa [[SAD]], EU i [[NATO]]-om, a navodna ruska podrška je iskorištena kao povod za sveobuhvatne [[ekonomske sankcije]] protiv Rusije kakve nisu zabilježene od vremena [[Hladni rat|Hladnog rata]].

Navigacijski meni