Avogadrov zakon – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na datum 8 februar 2015 u 01:46

Avogadrov zakon je jedan od plinskih zakona. Nazvan je prema Amedeu Avogadru koji je 1811. godine iznio pretpostavku da se u jednakim volumenima svih plinova pri istim uvjetima temperature i tlaka nalazi jednak broj čestica (molekula). Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili masi. Zbog toga se došlo do pojma molarne mase, a to je masa 1 mola neke supstance, tj masa čestica te supstance puta Avogadrov broj. Avogadrov broj kazuje koliko ima atoma ugljika-12 u 1 molu ugljika. Taj broj je 6,022045 x 10²³. Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika-12. ^[1]

Prema Avogadru najsitnija čestica plina je molekula. Izuzetak čine plemeniti plinovi koji zbog svoje stabilne elektronske konfiguracije ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih atoma. Na primjer, molekule vodika i dušika, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.

Matematička definicija

Avogadrov zakon se matematički definira kao:

{\frac {V}{n}}=k

gdje je :

V – obujam plina (m³)

n – množina tvari ili broj molekula (ili atoma) plina

k – proporcionalna fizikalna konstanta

Najvažniji rezultat Avogadrovog zakona je određivanje opće plinske konstante za idealne plinove, koja ima jednaku vrijednost za sve plinove. To znači da vrijedi:

{\frac {p_{1}\cdot V_{1}}{T_{1}\cdot n_{1}}}={\frac {p_{2}\cdot V_{2}}{T_{2}\cdot n_{2}}}=constant

gdje je :

p – tlak plina (Pa)

T – apsolutna temperatura plina (K)

Jednadžba stanja idealnih plinova

Ako se Avogadrov zakon preuredi, i za fizikalnu konstantu uvedemo oznaku R, dobijemo:

pV=nRT

Gornja jednadžba je poznata kao jednadžba stanja idealnog plina.

Obujam jednog mola

Za standardni tlak 101,325 kPa i temperaturu 293,15 K, obujam jednog mola idealnog plina iznosi:

V_{\rm {m}}={\frac {V}{n}}={\frac {RT}{p}}={\frac {(8.314\mathrm {J} \mathrm {mol} ^{-1}\mathrm {K} ^{-1})(293,15\mathrm {K} )}{101,325\mathrm {kPa} }}=24,05\mathrm {dm} ^{3}\mathrm {mol} ^{-1}

Za 100 kPa i 273,15 K, obujam jednog mola idealnog plina iznosi 22,414 dm³ ili 22,414 litre.

Izvori

↑ Amadeo Avogadro: "Essai d'une maniere de determiner les masses relatives des molecules elementaires des corps, et les proportions selon lesquelles elles entrent dans ces combinaisons", journal = Journal de Physique, 1810. English translation

Avogadro's law at the University of Fribourg
Avogadro's law at the Royal Society of Chemistry

[1] Amadeo Avogadro: "Essai d'une maniere de determiner les masses relatives des molecules elementaires des corps, et les proportions selon lesquelles elles entrent dans ces combinaisons", journal = Journal de Physique, 1810. English translation

[1]

@@ Red 1: / Red 1: @@
-'''Avogadrov zakon''' je jedan od [[plinski zakoni|plinskih zakona]]. Nazvan je prema [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]] koji je [[1811]]. iznio pretpostavku da se u jednakim [[volumen]]ima svih [[gas|plinova]] pri istim uvjetima [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a nalazi jednak broj čestica ([[molekula]]). Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili [[masa|masi]].
+'''Avogadrov zakon''' je jedan od [[plinski zakoni|plinskih zakona]]. Nazvan je prema [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]] koji je [[1811]]. godine iznio pretpostavku da se u jednakim [[volumen]]ima svih [[plin]]ova pri istim uvjetima [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a nalazi jednak broj čestica ([[molekula]]). Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili [[masa|masi]]. Zbog toga se došlo do pojma [[Molarna masa|molarne mase]], a to je masa 1 [[mol]]a neke supstance, tj masa čestica te supstance puta [[Avogadrov broj]]. Avogadrov broj kazuje koliko ima atoma ugljika-12 u 1 molu [[ugljik]]a. Taj broj je 6,022045 x 10<sup>23</sup>. Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika-12. <ref> Amadeo Avogadro: "Essai d'une maniere de determiner les masses relatives des molecules elementaires des corps, et les proportions selon lesquelles elles entrent dans ces combinaisons", journal = Journal de Physique, 1810. [http://web.lemoyne.edu/~giunta/avogadro.html English translation]</ref>
-Prema Avogadru najsitnija čestica plina je molekula. Izuzetak čine [[plemeniti gas|plemeniti plinovi]] koji zbog svoje stabilne [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih [[atom]]a.
+Prema Avogadru najsitnija čestica plina je molekula. Izuzetak čine [[plemeniti plin]]ovi koji zbog svoje stabilne [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih [[atom]]a. Na primjer, molekule [[vodik]]a i [[dušik]]a, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.
+==Matematička definicija==
-Jedan [[mol (mjerna jedinica)|mol]] idealnog plina pri standardnim uvjetima temperature i tlaka zauzima volumen od 22,4 litre (dm<sup>3</sup>), što je poznato kao molarni volumen idealnog plina.
+Avogadrov zakon se matematički definira kao:
+:<math>\frac{V}{n} = k</math>
-Broj molekula u jednom molu plina zove se ''[[Avogadrov broj]]'' i približna vrijednost mu je 6,022045{{e|23}}.
+gdje je :
+:''V'' – [[obujam]] plina (m<sup>3</sup>)
+:''n'' – [[množina tvari]] ili broj molekula (ili atoma) plina
+:''k'' – proporcionalna fizikalna konstanta
+Najvažniji rezultat Avogadrovog zakona je određivanje opće [[Plinska konstanta|plinske konstante]] za idealne plinove, koja ima jednaku vrijednost za sve plinove. To znači da vrijedi:
+:<math>\frac{p_1\cdot V_1}{T_1\cdot n_1}=\frac{p_2\cdot V_2}{T_2 \cdot n_2} = constant</math>
+gdje je :
+:''p'' – tlak plina ([[Pascal|Pa]])
+:''T'' – apsolutna temperatura plina ([[Kelvin|K]])
+==Jednadžba stanja idealnih plinova==
+Ako se Avogadrov zakon preuredi, i za fizikalnu konstantu uvedemo oznaku R, dobijemo:
+:<math>pV = nRT</math>
+Gornja jednadžba je poznata kao [[jednadžba stanja idealnog plina]].
+==Obujam jednog mola==
+Za [[Standardni tlak i temperatura|standardni tlak]] 101,325 kPa i temperaturu 293,15 K, obujam jednog mola idealnog plina iznosi:
+:<math>V_{\rm m} = \frac{V}{n} = \frac{RT}{p} = \frac{(8.314 \mathrm{ J} \mathrm{ mol}^{-1} \mathrm{ K}^{-1})(293,15 \mathrm{ K})}{101,325 \mathrm{ kPa}} = 24,05 \mathrm{ dm}^3 \mathrm{ mol}^{-1}</math>
+Za 100 kPa i 273,15 K, obujam jednog mola [[idealni plin|idealnog plina]] iznosi 22,414 dm<sup>3</sup> ili 22,414 litre.
+== Izvori ==
+{{izvori}}
+*[http://chimge.unil.ch/En/mat/1mat12.htm Avogadro's law] at the University of Fribourg
+*[http://www.rsc.org/chemsoc/timeline//pages/1811.html Avogadro's law] at the Royal Society of Chemistry
 [[Kategorija:Plinski zakoni]]
 [[Kategorija:Hemijski zakoni i pravila]]
-[[it:Volume molare#Legge di Avogadro]]

Avogadrov zakon – razlika između verzija

Verzija na datum 8 februar 2015 u 01:46

Sadržaj

Matematička definicija

Jednadžba stanja idealnih plinova

Obujam jednog mola

Izvori

Navigacija

Avogadrov zakon – razlika između verzija

Verzija na datum 8 februar 2015 u 01:46

Matematička definicija

Jednadžba stanja idealnih plinova

Obujam jednog mola

Izvori

Navigacija

Pretraga