Montirani proces – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 3: | Red 3: | ||
'''Montirani proces''' ili '''postupak''', '''montirano suđenje''', odnosno '''sudska predstava''' ili '''sudska farsa''' su neformalni izrazi koji u najširem smislu označavaju [[sud]]ske postupke čiji je ishod unaprijed određen, odnosno čija je jedina svrha provođenje ranije donešene odluke najviših organa [[vlast]]i neke [[država|države]], pri čemu se [[pravosuđe|pravosudni]] organi koji ih vode moraju podvrgnuti tom imperativu nauštrb primjene [[pravo|prava]]. Pri tome se gotovo u pravilu podrazumijevaju [[krivično pravo|krivičnopravni]] postupci u kojima [[optuženik|optuženici]] odgovaraju za tzv. politička [[krivično djelo|krivična djela]] ([[veleizdaja]], [[špijunaža]], [[terorizam]], "ugrožavanje ustavnog poretka", ''[[subverzija]]'', ''[[kontrarevolucija]]''), odnosno druga krivična djela za koja su predviđena [[smrtna kazna|smrtna]] ili kazne [[doživotni zatvor|doživotnog]] ili dugotrajnog zatvora, odnosno [[egzil]]a. Glavna je svrha takvih suđenja "ukloniti" ličnost koja neki režim smatra svojim neprijateljem ili trajnom smetnjom ostvarivanju svojih ciljeva; primarni cilj suđenja jest osuđujućom sudskom presudom dati pravnu podlogu, odnosno krinku "zakonitosti" i pravne utemeljenosti takvoj odluci. Osim toga, motivi za pokretanje montiranih procesa mogu biti [[propaganda|propagandni]] - bilo kroz nastojanje da se vlastita ili međunarodna javnost uvjeri u opasnost od tzv. [[državni neprijatelj|državnih neprijatelja]] i tako opravda vlastita [[represija|represivna]] politika, bilo kroz zastrašivanje potencijalne [[opozicija|opozicije]] kroz spektakularnu demonstraciju vlastite represivne moći. |
'''Montirani proces''' ili '''postupak''', '''montirano suđenje''', odnosno '''sudska predstava''' ili '''sudska farsa''' su neformalni izrazi koji u najširem smislu označavaju [[sud]]ske postupke čiji je ishod unaprijed određen, odnosno čija je jedina svrha provođenje ranije donešene odluke najviših organa [[vlast]]i neke [[država|države]], pri čemu se [[pravosuđe|pravosudni]] organi koji ih vode moraju podvrgnuti tom imperativu nauštrb primjene [[pravo|prava]]. Pri tome se gotovo u pravilu podrazumijevaju [[krivično pravo|krivičnopravni]] postupci u kojima [[optuženik|optuženici]] odgovaraju za tzv. politička [[krivično djelo|krivična djela]] ([[veleizdaja]], [[špijunaža]], [[terorizam]], "ugrožavanje ustavnog poretka", ''[[subverzija]]'', ''[[kontrarevolucija]]''), odnosno druga krivična djela za koja su predviđena [[smrtna kazna|smrtna]] ili kazne [[doživotni zatvor|doživotnog]] ili dugotrajnog zatvora, odnosno [[egzil]]a. Glavna je svrha takvih suđenja "ukloniti" ličnost koja neki režim smatra svojim neprijateljem ili trajnom smetnjom ostvarivanju svojih ciljeva; primarni cilj suđenja jest osuđujućom sudskom presudom dati pravnu podlogu, odnosno krinku "zakonitosti" i pravne utemeljenosti takvoj odluci. Osim toga, motivi za pokretanje montiranih procesa mogu biti [[propaganda|propagandni]] - bilo kroz nastojanje da se vlastita ili međunarodna javnost uvjeri u opasnost od tzv. [[državni neprijatelj|državnih neprijatelja]] i tako opravda vlastita [[represija|represivna]] politika, bilo kroz zastrašivanje potencijalne [[opozicija|opozicije]] kroz spektakularnu demonstraciju vlastite represivne moći. |
||
"Montiranje" procesa se može izvesti na razne načine - dovođenjem optuženika pred [[vojni sud|vojni]], prijeki ili drugu vrstu "specijalnog" suda gdje optuženiku stoji na raspolaganju manje vremena, resursa i prava da pripremi ili izvodi svoju obranu; imenovanjem sudaca ili članova porote koji su pristrani, bilo time što su rodbinskim, stranačkim ili drugim vezama odani vlasti ili su otprije neprijateljski nastrojeni prema optuženiku; odbacivanjem ili odbijanjem svih dokaza u prilog optuženika; korištenjem lažnih svjedoka i dokaza, uključujući i priznanje samog optuženika do koga se prilikom istrage ili samog postupkom došlo [[tortura|mučenjem]] ili drugim oblicima [[prisila|prisile]]. |
|||
| ⚫ | Iako su montirani procesi postojali još od samih začetaka države i prava, sam izraz je u upotrebu ušao tek 1930-ih, zahvaljujući tzv. [[Moskovska suđenja|Moskovskim suđenjima]] održanim u [[SSSR]]-u za vrijeme [[Josif Staljin|Staljinove]] [[Velika čistka|Velike čistke]], a koja su nakon stvaranja [[Istočni blok|Istočnog bloka]] 1940-ih i početkom 1950-ih poslužila kao model za slična suđenja u [[staljinizam|staljinističkim]] zemljama [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Danas se zbog toga izraz "montirani proces" obično vezuje uz suđenja u [[totalitarizam|totalitarnim]] ili [[autoritarnost|autoritarnim]] državama. Međutim, zbog svog pežorativnog značenja, u propagandne svrhe se koristi u daleko širem opsegu, odnosno vrlo često kritičari |
||
| ⚫ | Iako su montirani procesi postojali još od samih začetaka države i prava, sam izraz je u upotrebu ušao tek 1930-ih, zahvaljujući tzv. [[Moskovska suđenja|Moskovskim suđenjima]] održanim u [[SSSR]]-u za vrijeme [[Josif Staljin|Staljinove]] [[Velika čistka|Velike čistke]], a koja su nakon stvaranja [[Istočni blok|Istočnog bloka]] 1940-ih i početkom 1950-ih poslužila kao model za slična suđenja u [[staljinizam|staljinističkim]] zemljama [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Danas se zbog toga izraz "montirani proces" obično vezuje uz suđenja u [[totalitarizam|totalitarnim]] ili [[autoritarnost|autoritarnim]] državama. Međutim, zbog svog pežorativnog značenja, u propagandne svrhe se koristi u daleko širem opsegu, odnosno vrlo često kritičari vlasti ili pristaše osoba kojima se sudi takve procese nazivaju "montiranima". |
||
== V. također == |
== V. također == |
||
Verzija na datum 23 oktobar 2011 u 15:46
Ovo je članak o sudskim postupcima. Za političko djelovanje općenito, vidi politički proces. Za žanr fiktivnih djela pravosudne tematike, vidi pravosudna drama. Montirani proces ili postupak, montirano suđenje, odnosno sudska predstava ili sudska farsa su neformalni izrazi koji u najširem smislu označavaju sudske postupke čiji je ishod unaprijed određen, odnosno čija je jedina svrha provođenje ranije donešene odluke najviših organa vlasti neke države, pri čemu se pravosudni organi koji ih vode moraju podvrgnuti tom imperativu nauštrb primjene prava. Pri tome se gotovo u pravilu podrazumijevaju krivičnopravni postupci u kojima optuženici odgovaraju za tzv. politička krivična djela (veleizdaja, špijunaža, terorizam, "ugrožavanje ustavnog poretka", subverzija, kontrarevolucija), odnosno druga krivična djela za koja su predviđena smrtna ili kazne doživotnog ili dugotrajnog zatvora, odnosno egzila. Glavna je svrha takvih suđenja "ukloniti" ličnost koja neki režim smatra svojim neprijateljem ili trajnom smetnjom ostvarivanju svojih ciljeva; primarni cilj suđenja jest osuđujućom sudskom presudom dati pravnu podlogu, odnosno krinku "zakonitosti" i pravne utemeljenosti takvoj odluci. Osim toga, motivi za pokretanje montiranih procesa mogu biti propagandni - bilo kroz nastojanje da se vlastita ili međunarodna javnost uvjeri u opasnost od tzv. državnih neprijatelja i tako opravda vlastita represivna politika, bilo kroz zastrašivanje potencijalne opozicije kroz spektakularnu demonstraciju vlastite represivne moći.
"Montiranje" procesa se može izvesti na razne načine - dovođenjem optuženika pred vojni, prijeki ili drugu vrstu "specijalnog" suda gdje optuženiku stoji na raspolaganju manje vremena, resursa i prava da pripremi ili izvodi svoju obranu; imenovanjem sudaca ili članova porote koji su pristrani, bilo time što su rodbinskim, stranačkim ili drugim vezama odani vlasti ili su otprije neprijateljski nastrojeni prema optuženiku; odbacivanjem ili odbijanjem svih dokaza u prilog optuženika; korištenjem lažnih svjedoka i dokaza, uključujući i priznanje samog optuženika do koga se prilikom istrage ili samog postupkom došlo mučenjem ili drugim oblicima prisile.
Iako su montirani procesi postojali još od samih začetaka države i prava, sam izraz je u upotrebu ušao tek 1930-ih, zahvaljujući tzv. Moskovskim suđenjima održanim u SSSR-u za vrijeme Staljinove Velike čistke, a koja su nakon stvaranja Istočnog bloka 1940-ih i početkom 1950-ih poslužila kao model za slična suđenja u staljinističkim zemljama Istočne Evrope. Danas se zbog toga izraz "montirani proces" obično vezuje uz suđenja u totalitarnim ili autoritarnim državama. Međutim, zbog svog pežorativnog značenja, u propagandne svrhe se koristi u daleko širem opsegu, odnosno vrlo često kritičari vlasti ili pristaše osoba kojima se sudi takve procese nazivaju "montiranima".
V. također
Izvori
- Bideleux, Robert; Jeffries, Ian (2007), A History of Eastern Europe: Crisis and Change, Routledge, ISBN 0415366267
- Crampton, R. J. (1997), Eastern Europe in the twentieth century and after, Routledge, ISBN 0415164222
- http://www.showtrials.eu/index.php