Ktitor – razlika između verzija
Ktitor |
m ispravka izvora |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Ktitor''' (grč. ''ktitor'': utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu [[zadužbina|zadužbinu]]; zadužbinar (obično u [[Bizant|Bizantu]] i kod [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Slaveni|Slavena]] ili osnivač odn. osoba koja izdržava [[manastir]] ili mu dade velik prilog; donator. Žena '''ktitorka''' (ili '''ktitorica'''). ''([[Izvori#HER|HER]])'' |
'''Ktitor''' (grč. ''ktitor'': utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu [[zadužbina|zadužbinu]]; zadužbinar (obično u [[Bizant|Bizantu]] i kod [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Slaveni|Slavena]] ili osnivač odn. osoba koja izdržava [[manastir]] ili mu dade velik prilog; donator. Žena '''ktitorka''' (ili '''ktitorica'''). ''([[Izvori#HER|HER]])'' |
||
Ktitor (obično [[feudalizam|feudalac]]) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u [[diptih|diptihe]]. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme [[liturgija|liturgije]] i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki [[Rusi|ruski]], [[Vlasi|vlaški]] i [[Moldavci|moldavski]] knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". |
Ktitor (obično [[feudalizam|feudalac]]) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u [[diptih|diptihe]]. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme [[liturgija|liturgije]] i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki [[Rusi|ruski]], [[Vlasi|vlaški]] i [[Moldavci|moldavski]] knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". ''([[Izvori#ELZ|ELZ]])'' |
||
---- |
|||
'''Izvor''': ''[[Izvori#ELZ|ELZ]]'' |
|||
[[Category:Srbija]] |
[[Category:Srbija]] |
||
[[Category:Pravoslavlje]] |
[[Category:Pravoslavlje]] |
||
[[Category:Historija]] |
[[Category:Historija]] |
||
[[sr:ктитор]] |
[[sr:ктитор]] |
||
Verzija na datum 10 april 2007 u 01:22
Ktitor (grč. ktitor: utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu zadužbinu; zadužbinar (obično u Bizantu i kod pravoslavnih Slavena ili osnivač odn. osoba koja izdržava manastir ili mu dade velik prilog; donator. Žena ktitorka (ili ktitorica). (HER)
Ktitor (obično feudalac) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u diptihe. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme liturgije i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki ruski, vlaški i moldavski knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". (ELZ)