Zoogeografija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dinamik-bot (razgovor | doprinos)
m r2.6.5) (robot Dodaje: kk:Зоогеография
m r2.7.1) (robot Dodaje: hi:जन्तुभूगोल
Red 26: Red 26:
[[fr:Zoogéographie]]
[[fr:Zoogéographie]]
[[he:זואוגאוגרפיה]]
[[he:זואוגאוגרפיה]]
[[hi:जन्तुभूगोल]]
[[hr:Zoogeografija]]
[[hr:Zoogeografija]]
[[hu:Állatföldrajz]]
[[hu:Állatföldrajz]]

Verzija na datum 7 septembar 2011 u 17:55

Zoogeografija (zoo- + geografija), geografija životinja, grana zoologije koja proučava rasprostranjenost životinjskih vrsta na kopnu, pod zemljom i u vodama. Zadatak joj je da prouči uzroke i putove raseljivanja životinja u prostoru od davnih geoloških doba do danas i da pronađe zakonitosti u rasprostranjenju životinjskih vrsta.

Osnovni su elementi ove znanosti:

  • areal (područje rasprostranjenja neke životinjske vrste ili svojte) i
  • fauna (sve životinjske vrste na nekom području).

Svestranim proučavanjem areala pojedinih životinjskih vrsta (veličina, oblik, postanak i mijenjanje areala kao produkta skupnog djelovanja suvremenih uvjeta i povijesnih faktora) utvrđuju se osnovni genetski i geografski faunistički elementi, a na tome se temelji mogućnost znanstvene analize i karakterizacije faune pojedinih dijelova zemlje, a i razdioba cjelokupnog životinjskog svijeta na prirodna zoogeografska područja. Faunistički se podaci prikupljaju odavno, ali prvi znanstveni radovi iz tog područja potječu tek iz XVIII st., a zoogeografija se oformila kao samostalna znanost tek u XIX st. Širi je zamah doživjela pojavom Darwinova djela O podrijetlu vrsta (1859.), a posebno radovima A. R. Wallacea. Osobito se razvila u posljednja dva desetljeća. Moderna otkrića u genetici dala su zoogeografskoj znanosti sustavniji uvid u nastanjena područja Zemlje. Kako je poznato, genetske mutacije uvjetuju dijeljenje jedne vrste u više novih vrsta. Nastanak novih vrsta zbiva se onda kad uslijedi tzv. genetska izolacija. Najčešći put, a po nekim autorima, čak i jedini mogući da bi se učvrstila novonastala vrsta, jest geografsko odvajanje jedne populacije (vidi Izolacija). Životinjski svijet naseljuje biosferu naše planete, tj. površinski dio Zemljine kore s pripadajućim slojem zraka (aerobij), mora (halobij) i slatkih voda (limnobij). U moru, gdje je i nastao život, nalaze se predstavnici svih tipova životinjskog carstva, a kopneni i slatkovodni životni prostor imaju u tom pogledu samo fragmentaran karakter, što potvrđuje da se njihova fauna razvila iz morske.

Vidi još