Saskatchewan – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: be-x-old:Саскачэван
HRoestBot (razgovor | doprinos)
Red 114: Red 114:
[[mr:सास्काचेवान]]
[[mr:सास्काचेवान]]
[[ms:Saskatchewan]]
[[ms:Saskatchewan]]
[[my:ဆက်စကက်ချီဝမ်နယ်]]
[[nah:Saskatchewan]]
[[nah:Saskatchewan]]
[[nl:Saskatchewan]]
[[nl:Saskatchewan]]

Verzija na datum 26 juli 2011 u 14:04

Saskatchewan, Kanada
Zastava Saskatchewana
(Zastava Saskatchewana) (Grb Saskatchewana)
Službeni jezik Engleski
Glavni grad Regina
Najveći grad Saskatoon
Predsjednik vlade Lorne Calvert
Površina 651.036 km²
Stanovništvo
Provincija
2005. godine
Mjesto u Kanadi:
Gustoća
2005. godine:


985.386
6. po redu

1.72/km²
Internet stranica www.gov.sk.ca

Saskatchewan je jedna od tri prerijske provincije Kanade. Saskatchewan je jedna od dvaju kanadskih provincija koje nemaju pristup na okean ili more. Glavni grad provincije je Regina. Provincija je dobila ime po rijeci Saskatchewan što na jeziku lokalnih Indijanaca znači "rijeka koja brzo teče".

Geografija i klima

Pogled na kartu Kanade otkriva nam pravilne geometrijske konture granica provincije Saskatchewan. Ova provincija je uz Albertu jedina u Kanadi koja nema pristup na neki od tri okeana koji okružuju Kanadu. Međutim, Saskatchewan je jedina kanadska provincija čije granične crte ne prate niti jednu prirodnu značajku (rijeku, planinski greben, jezero). Zato su granice Saskatchewan geometrijski pravilne linije.

Prvi susjedi ovoj provinciji su Alberta na zapadu i Manitoba na istoku. Na sjeveru se graniči sa kanadskom Sjeverozapadnom teritorijom, a na jugu je granica provincije međudržavna granica SAD i Kanade. Reljef ove provincije najvećim dijelom čine blago zatalasane ravnice na jugu. Niski plato u centralnom dijelu i nešto brdsko-brežuljkastog terena na nepristupačnom sjeveru. Ravnice na jugu provincije imaju plodno tlo povoljno za poljoprivredu.

Glavni grad provincije je grad Regina koja ima 178.225 stanovnika. Najveći grad u provinciji je Saskatoon (fon. Saskatun) sa 235.800 stanovnika. Niti jedno od ostalih naselja nema preko sto hiljada stanovnika. Ukupan broj stanovnika provincije iznosi 988.980. S obzirom da je površina provincije 651.900 km², lako se dolazi do zaključka kako je gustina naseljenosti vrlo niska. Ona iznosi oko 1.7 stanovnika po km².

Klima ove provincije je izrazito oštra kontinentalna sa vrlo jakim i dugim zimama punim snježnih padavina i vrlo kratkim, ali toplim ljetima.

Historija

Prije nego su ovamo doselili prvi Evropljani i pripadnici drugih rasa, na prostorima Saskačevana živjela su različita indijanska plemena. To su uglavnom bili: Atabasko Algonkini i Sijuksi. Zbog velike udaljenosti od Atlantika, kao i zbog položaja u hladnijem klimatskom pojasu, bijeli useljenici su se ovdje počeli vrlo kasno naseljavati u većim brojevima. U ove je krajeve nakon bitke kod Little big horna poglavica Bik Koji Sjedi doveo svoje pleme, Lakota i tu ih trajno nastanio. Do talasa useljenja bijelaca je došlo tek nakon što je pruga CPR (Canadian Pacific Railway) prošla kroz ovu provinciju 1880tih i povezala je s ostatkom Kanade. Tada je u vezi sa otimanjem zemlje od Metis indijanaca i dodijeljivanjem iste CPRu ili bijelim kolonistima došlo i do velike pobune Metisa. Ta je pobuna okončana pobjedom CPRa i vješanjem vođe Metisa Louisa Riela u Regini 1885. godine. Zahvaljući porastu broja stanovnika Saskačevan je proglašen provincijom i automatski postao dio Kanade 1905. godine.

Stanovništvo

Saskačevan ima značajan udio Indijanaca u ukupnom broju stanovništva. Taj broj iznosi oko 15%. Najbrojnija indijanska skupina su Metis indijanci sa oko 5% u ukupnom broju stanovnika. Najbrojniji su stanovnici evropskog porijekla. To su uglavnom ljudi britanskog, njemačkog ili ukrajinskog porijekla. Pripadnici drugih rasa su rijetki u ovoj provinciji. Ukupan broj stanovnika iznosi 988.980. Većina stanovnika Saskačevana danas živi u gradovima (preko 60%).

Ekonomija

Iako je lako prepoznatljiv kao žirtnica Kanade, Saskatchewan ima diverzificiranu ekonomiju. Uslužne djelatnosti su najzastupljenije po broju zaposlenih a među njima se najviše ističu osiguravajuća društva. Osim uzgoja i prerade žitarica u ovoj provinciji je još zastupljena i prehrambena industrija, rudarstvo , šumarstvo, te lov i ribolov