Hrana – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: br:Boued |
m r2.7.1) (robot Dodaje: ku:Xurek |
||
| Red 88: | Red 88: | ||
[[kn:ಆಹಾರ]] |
[[kn:ಆಹಾರ]] |
||
[[ko:음식]] |
[[ko:음식]] |
||
[[ku:Xurek]] |
|||
[[ky:Тамак-аш]] |
[[ky:Тамак-аш]] |
||
[[la:Alimentum]] |
[[la:Alimentum]] |
||
Verzija na datum 5 juli 2011 u 10:29
Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine slijedeći sastojci:
No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.
Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.
Proizvodnja hrane
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:
- mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
- mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
- ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
- pekarska industrija
Kontrola kvalitete
Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.