Badem – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: pcd:Aminte
CocuBot (razgovor | doprinos)
m r2.6.1) (robot Dodaje: es:Almendra, gl:Améndoa
Red 38: Red 38:
[[cs:Mandle (plod)]]
[[cs:Mandle (plod)]]
[[eo:Migdalo]]
[[eo:Migdalo]]
[[es:Almendra]]
[[fr:Amande]]
[[fr:Amande]]
[[gl:Améndoa]]
[[it:Mandorla]]
[[it:Mandorla]]
[[pcd:Aminte]]
[[pcd:Aminte]]

Verzija na datum 22 juni 2011 u 11:39

Badem
{{{slika_opis}}}
Naučna klasifikacija
Carstvo: Biljke
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Potporodica: Prunoideae
Rod: Prunus
Podrod: Amygdalus

Badem (Prunus amygdalus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Biljka je drvenasta (dosegne visinu 4-9 m) s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Potječe s Bliskog Istoka, gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000-2000 g. p.K.) i raširen po cijelom Sredozemlju. Postoje dvije osnovne podvrste: gorki badem (koristi se u alternativnoj medicini) i slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača).

Opis

Drvo je visoko oko 4 metra. Listovi su dugi i šiljasti. Cvijetovi su ružičaste boje. Plod je dugoljasta koštica s jednom, rjedje dvije sjemenke, prevučene smedjom kožom koja u toploj vodi omekša i lako se skida s jezgre sastavljene od dviju uljastih, plosnatih i mesnatih supki. Bere se potkraj ljeta, kad sjeme potpuno dozre.

Koristi

Od bademovih cvijetova i ljuski se pravi čaj. Od badema se često pripravljaju sredstva protiv glista, te kupke za ruke i noge. Također se od badema pravi i bademovo mlijeko.

Ljekovitost

Gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, vrlo jaki otrov, te se zabranjuje svaki pokušaj da se koristi oralnim putem. U vanjskoj upotrebi, pripremljen u obliku vrućih obloga i kupki, ublažuje bol, naročito migrenu, bolove bubrega i jetre, reumu i žgaravicu.

Tijesto koje dobijamo od ovog voća služi kao dobar sapun za osobe s osjetljivom kožom i izvrstan prirodni dezodorans, daleko bolji i zdraviji od vještačkih sprejeva.

Od slatkog badema koriste se plod (ljuska i sjemenka), listovi i kora. Listovi i ljuske podstiču rad jetre i smiruju kašalj, a kora osim toga služi i kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i izlučivanje mokraće.

Slatki badem teže podnose osobe s osjetljivim želucem, ali drugi će u njemu naći pravi koncentrat energije.

Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u ljekarnama, a to je blijedožuta tekućina, ugodna okusa, koja ublažuje lake upale probavnog sistema, dosta uspješno suzbija bronhitis i smetnje u mokraćnom sustavu, a posebno ga preporučuju djeci protiv glista, pripremljenog u uvarku od cvjetova bijelog sljeza i maka, s malo meda i jednim žumancetom.

U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrbeža, opekotina, crvenog vjetra, te površinskih upala.