Jagodnjak – razlika između verzija

Jagodnjak-Јагодњак
	Jagodnjak-Јагодњак class=notpageimage\| Jagodnjak-Јагодњак na karti Hrvatske
Regija	Baranja
Županija	Osječko-baranjska
Općina/Grad	Jagodnjak
Mikroregija	Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad	Beli Manastir
Površina	59,16 km²
Nadmorska visina	90 m
Geografske koordinate
- z. š.	45.70 N
- z. d.	18.58 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	1469
- Gustoća	24 st./km²
- Broj domaćinstava	557
Pošta	31324
Pozivni broj	+385(0)31
Autooznaka	BM

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na datum 14 novembar 2014 u 05:39

Ovo je glavno značenje pojma Jagodnjak. Za druga značenja, v. Jagodnjak (razvrstavanje).

Jagodnjak (mađ. Kácsfalu, narodski Kačvala ili Kačvola, srp. Јагодњак), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Jagodnjak i ujedno sjedište te općine Osječko-baranjske županije, Hrvatska.

Geografija

Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice, 25 km sjeverozapadno od grada Osijeka te 17 km (cestom) južno od grada Belog Manastira, na nadmorskoj visini od 90 m (po Korenčiću: 86 m). Površina naselja je 59,16 km².

Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod Feldbauera Šakarin), Trbićeva Ada i Zornice (kod Korenčića i Feldbauera Zornica).

Naselje Jagodnjak nalazi se na županijskoj cesti Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/).

Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s Petlovcem, na sjeveru i sjeveroistoku s Belim Manastirom, na istoku s područjima naselja Čeminac i Novi Čeminac, na jugoistoku s Dardom, a na jugu s rijekom Dravom.

Stanovništvo

Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857-2001.

Naselje Jagodnjak imalo je 2001. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 24 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici Geografski položaj, u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci za godine 1857-1971. su iz Korenčićeve knjige, za 1981. godinu iz knjige Ćurčić-Kićoševljeve, a za 1991. iz Hrvatskog enciklopedijskog rječnika. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

Historija

Ime

Današnje službeno ime naselje je dobilo 1922. godine po jednoj rudini koja i danas postoji u ataru, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime Kačvala ili Kačvola. To ime nastao je od mađarskog službenog imena Kácsfalu, a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi Nade Miletić Stanić prvi put se spominje 1323. godine pod imenom Terra Kaach. Kasnije mijenja ime u Kachfalua, potom u Kachfalwa i Kacsfala. Nakon dolaska Srba u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime Kačvala. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji Srpske mitropolije u Sremskim Karlovcima i u administraciji Budimske eparhije.

Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena Kács i imenice falu (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: Kácsfalva. Njemački oblik glasi Katschfeld. Prota Mihaldžić tvrdi da je mađarsko ime složenica: Kács (tur. Gač - bježi, spašava se) + mađ. falu (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. kacsa (patka) te da ime Kácsfalu znači Pačje selo.

Etnik

Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i ktetik kačvolski.

Feudalci

Od 1323. godine, kad se naselje prvi put spominje, pa do 1687. godine, kad se Baranja konačno oslobađa od Turaka, promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije Haršanjske bitke to imanje bilo u okviru Darđanskog vlastelinstva predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla Esterhazija (Eszterházy).

Naseljavanje

Godine 1591. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom Čarnojevićevih Srba. Nakon Rakocijevog ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz 1711. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz Slavonije, a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se njemačke porodice katoličke i luteranske vjere. Po popisu iz 1751. godine u naselju ima 80 pravoslavnih domova, 1787. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere (hrvatske i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (nesjedinjene grčke vjere te iliričke i grčke narodnosti), 1846. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, 1900. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.

Privreda

Privrednu osnovu Jagodnjaka čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina.

Od većih privrednih subjekata u Jagodnjaku postoje Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane) i građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o."

U Jagodnjaku još postoje:

ambulanta opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
veterinarska ambulanta Jagodnjak
poštanski ured HP-PS Osijek; broj pošte 31324

Kultura, obrazovanje i sport

Škola

U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. mirne reintegracije zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"). Ima područne škole u Bolmanu i Uglješu.

Crkve


Katolička crkva		Pravoslavna crkva

Pravoslavna crkva sv. Nikole sagrađena je 1725. godine. Pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Jagodnjak. Crkvena slava je Sveti Nikola (19. XII.)
Katolička crkva sv. Vendelina izgrađena je 1902. godine. Jagodnjak je filijala Župi Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u Čemincu (Baranjski dekanat).

Organizacije

Dobrovoljno vatrogasno društvo Jagodnjak
Lovačko društvo "Jelen" Jagodnjak
Nogometni klub "Bratstvo" Jagodnjak
Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" Pododbor Jagodnjak
Udruga mladih Jagodnjak
Udruga umirovljenika Jagodnjak
Udruga žena Romkinja "Romsko srce"
Vijeće srpske nacionalne manjine Opštine Jagodnjak

Manifestacije

Dan Općine Jagodnjak
Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.

Turnir traje 2 ili 3 dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem natjecanja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za 3. mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor, i sl.). Nakon Turnira, organizira se igranka na otvorenom uz živu munziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine od 2006. god. U 2011. god., Turnir će se održati u VIII mjesecu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju, jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalni tiskani i elektronički mediji).

Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
Kulinijada u organizaciji Poljoprivredne zadruge "Naše selo".

Kulinijada u Jagodnjaku se održava od 2003. godine svake godine u organizaciji Zadruge iz Jagodnjaka. Takmičarski primjerci su uglavnom iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu se povećava broj natjecatellja i izvan ovih regija. Najbolji kulin bira Povjerenstvo kojem je prof. Dr. Antun Petričević načelu. Uz Zadrugu, Kulinijadu pomaže Općina Jagodnjak i udruga «Baranjski kulin». Većina djelatnika Zadruge i dio djelatnika Općine Jagodnjak sudjeluju u provedbi Kulinijade. Kulinijada 2011. održat će se na Spasovdan, 2. VI. Cilj Kulinijade je promocija ove gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organizacija njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti ovaj brend u turističke svhe. Uz Kulinijadu, uvijek se priređuje izložba starih stvari – namještaja, odjeće, alata i uređaja.

Istaknute osobe

József (Joseph) Angster (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /Pečuh/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj orgulja.
Ljubomir (Ljubiša) Balaban (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - Vinkovci, 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku), privrednik i društveno-politički radnik.
Obrad Ribić, po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku.

Izvori i vanjske veze

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{dz}}
-{{Baranjski leksikon}}
-:''Ostala značenja imena i riječi '''Jagodnjak''' vidjeti na [[Jagodnjak (razvrstavanje)]]''
 {{Naselje u Hrvatskoj|
 ime = Jagodnjak-Јагодњак |
@@ Red 22: / Red 21: @@
 }}
 '''Jagodnjak''' (mađ. ''Kácsfalu'', narodski ''Kačvala'' ili ''Kačvola'', srp. ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], [[Hrvatska]].
-[[Datoteka:Jagodnjak Municipal Building.JPG|left|thumb|350px|Jagodnjak, zgrada opštine]]
-== Geografski položaj ==
+== Geografija ==
 Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], 25&nbsp;km sjeverozapadno od grada [[Osijek]]a te 17&nbsp;km (cestom) južno od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]], na nadmorskoj visini od 90 m (po ''Korenčiću'': 86 m). Površina naselja je 59,16&nbsp;km².
-Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): '''Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine''' (kod ''Feldbauera'' ''Šakarin''), '''Trbićeva Ada''' i '''Zornice''' (kod ''Korenčića'' i ''Feldbauera'' ''Zornica'').
+Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod ''Feldbauera'' ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod ''Korenčića'' i ''Feldbauera'' ''Zornica'').
-Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] '''Ž4041''' ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/).
+Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] Ž4041 ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/).
 Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu s rijekom [[Drava|Dravom]].
@@ Red 73: / Red 71: @@
  |izvor   = Navedeno u tekstu
  }}
-<br />
-Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 24 st./km².
+Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 24 st./km².
-Broj stanovnika u posljednjih 150 godina kretao se ovako: '''2.167''' (1857. g.), '''2.212''' (1869. g.), '''2.064''' (1880. g.), '''2.282''' (1890. g.), '''2.280''' (1900. g.), '''2.462''' (1910. g.), '''2.381''' (1921. g.), '''2.624''' (1931. g.), '''2.706''' (1948. g.), '''2.678''' (1953. g.), '''2.967''' (1961. g.), '''2.348''' (1971. g.), '''2.259''' (1981. g.), '''1951''' (1991. g.), '''1.469''' (2001. g.).
-Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci za godine 1857-1971. su iz [[Baranjska građa|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Baranjska građa|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Baranjska građa|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - '''2274''', 1910. - '''2486''', 1931. - '''2625''', 1971. - '''2347''' i 1991. - '''1794'''.)
+Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci za godine 1857-1971. su iz [[Baranjska građa|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Baranjska građa|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Baranjska građa|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).
 == Historija ==
+[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteljski bunar u Jagodnjaku]]
+[[Datoteka:Jagodnjak Municipal Building.JPG|mini|250px|Jagodnjak, zgrada općine]]
 === [[Ime]] ===
-Današnje [[službeno ime]] naselje je dobilo [[1922]]. godine po jednoj [[rudina|rudini]] koja i danas postoji u [[atar]]u, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime '''Kačvala''' ili '''Kačvola'''. To ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi [[Baranjska građa|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime '''Kačvala'''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]].
+Današnje službeno ime naselje je dobilo [[1922]]. godine po jednoj [[rudina|rudini]] koja i danas postoji u [[atar]]u, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime Kačvala ili Kačvola. To ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi [[Baranjska građa|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime Kačvala. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]].
-Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld'''. Prota Mihaldžić tvrdi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [[složenica]]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.
+Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Mihaldžić tvrdi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [[složenica]]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.
 === [[Etnik]] ===
-Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', a stanovnica je '''Jagodnjačanka'''. Jagodnjačani se često nazivaju i '''Kačvolcima''', a Jagodnjačanke '''Kačvolkušama''' prema starom (danas narodskom) imenu - '''Kačvola'''. Od tog starog imena izveden je i [[ktetik]] ''kačvolski''.
+Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i [[ktetik]] ''kačvolski''.
 === Feudalci ===
@@ Red 93: / Red 91: @@
 === Naseljavanje ===
-[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|left|250px|thumb|Krst i arteljski bunar u Jagodnjaku]] Godine [[1591]]. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Ferenc Rakóczy|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.
+Godine [[1591]]. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Ferenc Rakóczy|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.
-=== Tradicija ===
-[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|right|thumb|250px|Poljoprivredna zadruga "Naše selo", mješaonica stočne hrane]]
-[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|left|thumb|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
 == Privreda ==
+[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[Stočarstvo|stočar]]]]
+[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Poljoprivredna zadruga "Naše selo", mješaonica stočne hrane]]
 Privrednu osnovu Jagodnjaka čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina.
@@ Red 110: / Red 106: @@
 == Kultura, obrazovanje i sport ==
-[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|left|250px|thumb|Osnovna škola u Jagodnjaku]]
 === Škola ===
+[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola]]
-* U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"). Ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.
+U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"). Ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.
-[[Datoteka:Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|left|250px|thumb|Katolička crkva u Jagodnjaku]]
-[[Datoteka:Serb Orthodox Church in Jagodnjak.jpg|right|250px|thumb|Pravoslavna crkva u Jagodnjaku]]
-=== Crkva ===
+=== Crkve ===
+{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Serb Orthodox Church in Jagodnjak.jpg|122|<center>Katolička crkva|<center>Pravoslavna crkva}}
 * Pravoslavna crkva sv. Nikole sagrađena je 1725. godine. Pripada [[Srpska pravoslavna crkvena opština Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Jagodnjak]]. Crkvena slava je Sveti Nikola ([[19. 12.|19. XII.]])
 * Katolička crkva [[Sveti Vendelin|sv. Vendelina]] izgrađena je 1902. godine. Jagodnjak je [[filijala]] [[Župa Presvetog Srca Isusova (Čeminac)|Župi Presvetog Srca Isusova]] sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]]).
@@ Red 131: / Red 128: @@
 === Manifestacije ===
+[[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
 * Dan Općine Jagodnjak
-* '''Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.'''
+* Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
 Turnir traje 2 ili 3 dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem natjecanja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za 3. mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor, i sl.). Nakon Turnira, organizira se igranka na otvorenom uz živu munziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine od 2006. god. U 2011. god., Turnir će se održati u VIII mjesecu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju, jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalni tiskani i elektronički mediji).
 * Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
-* '''Kulinijada u organizaciji Poljoprivredne zadruge "Naše selo".'''
+* Kulinijada u organizaciji Poljoprivredne zadruge "Naše selo".
-[[Datoteka:Kulinijada.JPG|left|150px|thumb|Kulinijada u Jagodnjaku]]
 Kulinijada u Jagodnjaku se održava od 2003. godine svake godine u organizaciji Zadruge iz Jagodnjaka. Takmičarski primjerci su uglavnom iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu se povećava broj natjecatellja i izvan ovih regija. Najbolji kulin bira Povjerenstvo kojem je prof. Dr. Antun Petričević načelu. Uz Zadrugu, Kulinijadu pomaže Općina Jagodnjak i udruga «Baranjski kulin». Većina djelatnika Zadruge i dio djelatnika Općine Jagodnjak sudjeluju u provedbi Kulinijade.
 Kulinijada 2011. održat će se na Spasovdan, 2. VI. Cilj Kulinijade je promocija ove gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organizacija njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti ovaj brend u turističke svhe. Uz Kulinijadu, uvijek se priređuje izložba starih stvari – namještaja, odjeće, alata i uređaja.
-== Zaslužne osobe ==
+== Istaknute osobe ==
-* [[József Angster|József (Joseph) Angster]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuh]]/, 9. VI. 1918), čuveni '''graditelj [[orgulje|orgulja]]'''.
+* [[József Angster|József (Joseph) Angster]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuh]]/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]].
 * [[Ljubomir Balaban|Ljubomir (Ljubiša) Balaban]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku), privrednik i društveno-politički radnik.
 * [[Obrad Ribić]], po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku.
-== Izvori i vanjske poveznice ==
+== Izvori i vanjske veze ==
+{{commonscat|Jagodnjak}}
 * [[Baranjska građa]]
 * [[flajer]] "Općina Jagodnjak"
@@ Red 153: / Red 151: @@
 {{Baranjska naselja}}
+{{Baranjski leksikon}}
-{{commonscat|Jagodnjak}}
-[[Kategorija:Baranjski leksikon-Naselja]]
+[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
 [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]

Jagodnjak – razlika između verzija

Verzija na datum 14 novembar 2014 u 05:39

Sadržaj

Geografija

Stanovništvo

Historija