Kosmogonija – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
m robot Mijenja: fa:کیهانزایی |
||
Red 16: | Red 16: | ||
[[en:Cosmogony]] |
[[en:Cosmogony]] |
||
[[es:Cosmogonía]] |
[[es:Cosmogonía]] |
||
[[fa: |
[[fa:کیهانزایی]] |
||
[[fr:Mythes et création du Monde]] |
|||
[[fr:Cosmogonie]] |
[[fr:Cosmogonie]] |
||
⚫ | |||
[[id:Kosmogoni]] |
[[id:Kosmogoni]] |
||
[[it:Cosmogonia]] |
[[it:Cosmogonia]] |
||
⚫ | |||
[[pt:Cosmogonia]] |
|||
[[nl:Kosmogonie]] |
[[nl:Kosmogonie]] |
||
[[pl:Kosmogonia]] |
[[pl:Kosmogonia]] |
Verzija na datum 25 februar 2007 u 21:15
Kosmogonija je naziv za svaku teoriju o nastanku ili poreklu kosmosa ili za mit o nastanku celopkupne stvarnosti. Ovaj termin potiče od grčkih reči κόσμος (= svet) i γόνος (= poreklo, od γίγνομαι = roditi se). U užem kontekstu astronomije i nauke o svemiru, ovaj se termin odnosi na teorije o nastanku Sunčevog sistema.
Kosmogonija se razlikuje od kosmologije, koja se bavi proučavanjem celokupnog kosmosa u njegovom kontinuiranom trajanju i koja tehnički ne zahteva spoznaju o tome kako je kosmos nastao. Ipak, ponekada postoji zabuna oko upotrebe ova dva termina: na primer, kosmološki argument koji teologija nudi kao dokaz postojanja boga zapravo je povezan sa kosmogonijskim, a ne kosmološkim konceptima. U praksi, međutim, postoji jasna naučna razlika između kosmogonijskih i kosmoloških koncepata. Fizička kosmologija je nauka koja nastoji objasniti sva zapažanja koja su važna za razvoj i svojstva svemira kao celina. Pitanja kao, na primer, zašto se svemir ponaša na određeni način fizičari i kosmolozi su odbacili kao nenaučna, premda takve spekulacije za polaznu tačku uzimaju različita gledišta, od kojih neka predstavljaju ekstrapolaciju naučnih teorija u pravcu njihove primene na filozofske ili religijske ideje.
Nastojanja da se stvori jedna naturalistička kosmogonija naišla su na dva različita ograničenja. Prvo je vezano za filozofiju nauke i epistemološka ograničenja same nauke, posebno s obzirom na nedoumicu da li se naučno ispitivanje može baviti takvim pitanjima kao što je "zašto" svemir postoji. Drugo ograničenje više pragmatično: ne postoji, naime, neki fizički uzor koji bi mogao objasniti najranije trenutke postojanja svemira (Plackovo vreme) zbog nepostojanja jedne konzistentne teorije kvantne gravitacije.