Berlinski zid – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke
→‎Rušenje zida: subjektivno i pristrasno gledanje na događaje
Red 23: Red 23:
== Rušenje zida ==
== Rušenje zida ==
Zid je srušen 9. studenog 1989. godine nakon što su vlasti DDR objavile ukidanje ograničenja putovanja svojih građana u SR Njemačku.
Zid je srušen 9. studenog 1989. godine nakon što su vlasti DDR objavile ukidanje ograničenja putovanja svojih građana u SR Njemačku.
Rušenje zida omogućilo je popuštanje komunističkog režima imperijalističkim težnjama zapada poznatije kao ''perestrojka i glasnost''.Kompletan niz događaja pokrenut je od strane kvinsliškog režima SSSR.Kapitalističke horde predvođene Gorbačovom za samo šest godina vladavine uspjele su oštricu komunističkog totalitarizma da okrenu prema vlastitoj zemlji koja se raspala nedugo nakon ovih događaja.Mnogobrojni komunisti nisu uspjeli u pokušajima da smijene Gorbačova zbog totalitarne prirode njegove funkcije, i reformsko rušenje komunizma nastavljeno je u svim zemljama kojima je dominirao ''veliki brat''.
Vrhunac ovog procesa dogodio se burne jeseni 1989., kada su pale sve komunističke vlade u istočnoj Europi.


== Slavlje ==
== Slavlje ==

Verzija na datum 9 novembar 2014 u 22:13

Berlinski zid 16. novembra 1989. g.

Berlinski zid (nemački: Berliner Mauer) je dugačka barijera koja je razdvajala Zapadni Berlin od Istočnog. Njegova namena je bila da prelaz između Zapadnog i Istočnog berlina načini restriktivnijim. Sagrađen je 1961, a utvrđen godinu dana kasnije. 9. novembra 1989, otvoren je za slobodan protok ljudi, a ubrzo potom je skoro potpuno srušen.

Što je prethodilo izgradnji?

Poslije Drugog svetskog rata, Berlin, kao i ostatak Nemačke, je podjeljen u četiri sektora i bio je opkoljen sa svih strana sovjetskim sektorom. Sovjetski Savez, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska su kontrolirali svaki svoj dio Berlina. Sovjetski sektor je bio daleko najveći.

1948, Berlinska blokada je prethodila stvaranju Berlinskog vazdušnog lifta.

1949, tri sektora, kontrolirana od strane Amerike, Britanije i Francuske (Zapadni Berlin), iako zvanično i dalje pod suverenitetom Saveznika, postala su deo Zapadne Nemačke, potpuno okružen Istočnom Nemačkom.

U početku, građanima Berlina je bilo dozvoljeno da se slobodno kreću između sektora. Isto tako, kao što je Hladni rat napredovao, tako je slobodan protok bio sve restriktivniji. Granica između Istočne i Zapadne Nemačke je bila zatvorena 1952, ali je jedino u Berlinu bila otvorena. Oko dva i pol milijuna Istočnih Nijemaca je prešlo na Zapad između 1949. i 1952. godine.

Veliki broj profesionalnih radnika iz svih ovlasti je već prelazilo na Zapad (na primjer, cijela matematička katedra Univerziteta u Lajpcigu).

Izgradnja zida

Sovjeti su odlučili da izgrade zid ne bi li sprječili prelazak nijemaca u zapadni dio grada

Kako je zid funkcionirao?

Prostor, gde je stotine "begunaca" pokušalo da prebegne na Zapad

Zid je služio da ljudi iz istočnog Berlina ne bi mogli da prijeđu u bolju polovicu grada, Zapadni Berlin.U istočnom dijelu Berlina zid je smatran antifašističkim bedemom.

Zid tokom godina

Rušenje zida

Zid je srušen 9. studenog 1989. godine nakon što su vlasti DDR objavile ukidanje ograničenja putovanja svojih građana u SR Njemačku.

Slavlje

Videti takođe

Vanjske veze

Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA