Furlanski jezik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: ca:Furlà
m r2.7.1) (robot Dodaje: fa:زبان فریولی
Red 70: Red 70:
[[es:Idioma friulano]]
[[es:Idioma friulano]]
[[eu:Friuliera]]
[[eu:Friuliera]]
[[fa:زبان فریولی]]
[[fi:Friulin kieli]]
[[fi:Friulin kieli]]
[[fr:Frioulan]]
[[fr:Frioulan]]

Verzija na datum 13 maj 2011 u 23:42

Furlanski jezik
Furlan
Države Italija
RegijeEvropa
Broj govornika794,000[1]
Jezična porodicaIndoevropski jezici
PismoLatinica
Službeni status
Službeniautonomna regija Friuli-Venezia-Giulia
RegulatorOsservatori Regjonâl de Lenghe e de Culture Furlanis
Jezični kodovi
ISO 639-1
ISO 639-2fur
ISO 639-3fur

Furlanski jezik (furlanski: marilenghe, talijanski: friulano; ISO 639-3: [2]) ili friulski, jedan je od retoromanskih jezika.

Furlanskim govori oko 794.000 [1] Furlana u talijanskim provincijama Udine, Pordenone, Gorizia i Trieste u autonomnoj regiji Friuli-Venezia-Giulia, na furlanskom jeziku Friûl-Vignesie Julie.

Zbog siromaštva koje je vladalo do 1960-tih godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u Francusku, Belgiju i Švicarsku, i prekomorske zemlje;Australiju, Kanadu, Argentinu, Brazil, Ameriku i Južnoafričku Republiku. Furlanski jezik ima četiri dijalekta:

  • centralni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko Udina do Palmanove na istok.
  • concordiese ili zapadni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko Portogruara, zove se "concordiese" zbog rimskog grada Concordia Sagittaria.
  • istočni ili Gorički karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a, i što se dugi vokali izgovaraju kao kratki.
  • carnico karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - o, ima puno diftonga i najarhaičniji je od svih furlanskih dijalekata.

Furlanski jezik u području oko Gorizie govore i Slovenci kao drugi ili treći jezik. Većina Furlana zna i govori standardni talijanski.

Furlanski i slovenski

Cestovni dvojezični natpisi po Furlaniji

Zbog blizine sa Slovencima u furlanski je ušlo dosta slovenskih (slavenskih) riječi kao; colaç (kolač), cudiç (hudič), britule (britva) i cos (koš). Slovenci su pak iz furlanskog prezeli riječi; čebula (pčela), punca (djevojka), raca (patka), fant (momak)...

Izvori

Vanjske poveznice