Saharoza – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: sk:Sacharóza
Red 197: Red 197:
[[ru:Сахароза]]
[[ru:Сахароза]]
[[simple:Sucrose]]
[[simple:Sucrose]]
[[sk:Sacharóza]]
[[sl:Saharoza]]
[[sl:Saharoza]]
[[sq:Sakaroza]]
[[sq:Sakaroza]]

Verzija na datum 4 maj 2011 u 16:46

Saharoza

Saharoza
Saharoza

Opšte
Saharoza
Ostala imena Šećer, Saccharose
Molekulska formula C12H22O11
OC1C(OC(CO)C(O)C1O)
OC2(CO)OC(CO)C(O)C2O
Molarna masa 342,34 g/mol
Izgled beli prašak (kristal)
[57-50-01]
Osobine
Gustina i faza 1,587 g/cm3, solid
Rastvorljivost u vodi 200 g/100 ml (?°C)
Tačka topljenja 186°C (? K)
Tačka ključanja raspada se
specifična rotacija [α]D +66,47°
Indeks prelamanja 1,5376
Struktura
Molecular shape ?
Kristalna struktura monoklinična hemiedarska
Dipolni moment ? D
Hazards
External MSDS
Main hazards Combustible
NFPA 704 Šablon:NFPA 704
Tačka paljenja N/A
R: ?
S: ?
RTECS number WN6500000
Supplementary data page
Struktura i
osobine
n, εr, itd.
Thermodynamic
data
Phase behaviour
Solid, liquid, gas
Spektroskopski podaci UV, IR, NMR, MS
Srodna jedinjenja
Other anions ?
Other cations ?
Except where noted otherwise, data are given for
materials in their standard state (at 25°C, 100 kPa)
Infobox disclaimer and references

Saharoza (uobičajeno ime: šećer) je disaharid molekulske formule C12H22O11. Sistematsko ime je β-D-fruktofuranozil α-D-glukopiranozid. Najpoznatija je kao namirnica u ljudskoj ishrani.

Opis

Čista saharoza se najčešće dobija kao fini, kristalni prašak bez boje i mirisa, ugodnog slatkog ukusa. Krupni kristali se mogu dobiti kristalizacijom na drvenom štapiću, koncu i sl. što se prodaje kao poslastica poznata pod imenom 'kamena bombona'.

Rastvorljivost čiste saharoze
Temperatura (C)g saharoze/g vode
502,59
552,73
602,89
653,06
703,25
753,46
803,69
853,94
904,20

Kao i u drugim ugljenim hidratima, kod saharoze je odnos vodonika prema kiseoniku 2:1. Saharoza se sastoji od dva monosaharida α-glukoze i fruktoze spojenih glikozidnom vezom između ugljenika 1 glukozne i ugljenika 2 fruktozne jedinice.

Saharoza se topi i raspada na 186°C obrazujući karamel a sagorevanjem stvara ugljendioksid i vodu.

Š== Komercijalna proizvodnja i upotreba ==

Saharoza je najuobičajeniji zaslađivač namirnica u industrijskom svetu mada se često zamenjuje drugim zaslađivačima kao što je fruktozni sirup.

Saharoza je neizbežni dodatak namirnicama zbog slatkosti i zbog svojih funkcionalnih osobina; saharoza je važna za strukturu mnogih namirnica uključujući keks, kolače, sladoled, torte...

Šećer kao namirnica

Ljudi, zapravo većina drugih sisara - osim onih iz porodice mačaka - su skloni da konzumiraju hranu zaslađenu saharozom čak i kada nisu gladni.

U ishrani ljudi

Saharoza je namirnica koju organizam lako usvaja i koja za organizam predstavnja brzi izvor energije dovodeći do naglog porasta koncentracije glukoze u krvi. Međutim, čista saharoza se ne smatra zdravom namirnicom ali se toleriše kao dodatak drugim namirnicama da ih učini ukusnijim.

Prekomerna upotreba saharoze povezana je sa brojnim zdravstvenim problemima. Najrasprostranjeniji je zubni karijes (kvarenje zuba) u kojem bakterije u usnoj duplji pretvaraju šećere iz namirnica (naravno i saharozu) u kiseline koje napadaju zubnu gleđ. Saharoza kao čisti ugljeni hidrat ima visoku kaloričnu vrednost (4 kilokalorije po gramu ili 17 kJ/g) pa može da učini dijetu hiperkaloričnom čak i u minimalnim količinama dovodeći do gojaznosti.

Brzina kojom saharoza diže sadržaj glukoze u krvi može da izazove ozbiljne probleme kod osoba koje imaju poremećen metabolizam glukoze, recimo kod dijabetičara. Saharoza može da dovede do metaboličkog sindroma.

Literatura

Yudkin, J.; Edelman, J., Hough, L. (1973). Sugar - Chemical, Biological and Nutritional Aspects of Sucrose. The Butterworth Group. ISBN 0-408-70172-2. 

Spoljašnje veze