Elefsina – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
m r2.7.1) (robot Dodaje: fa:الوزیس
Red 60: Red 60:
[[en:Eleusina]]
[[en:Eleusina]]
[[es:Eleusis]]
[[es:Eleusis]]
[[fa:الوزیس]]
[[fi:Eleusis]]
[[fi:Eleusis]]
[[fr:Éleusis]]
[[fr:Éleusis]]

Verzija na datum 11 april 2011 u 03:46


Koordinate: 38° 2′ SG Š, 23° 32′ IGD

Elefsina, Eleusina
Ελευσίνα
Periferija
(περιφέρεια)
Atika
Prefektura
(νομός)
Zapadna Atika
Geografske koordinate 38°2' S, 23°32' I
Nadmorska Visina 0-5 m
Stanovništvo 25.863 ([[2001]])
Površina 18,5 km²
Gustina naseljenosti 1.401/km²
Poštanski fah 192 00
Oblasna oznaka 210
Auto oznaka ΥΡ
Elefsina na karti Grčke
Elefsina
Elefsina
Elefsina na karti Grčke

Elefsina, nekada Eleusina (grč. Ελευσίνα, engl. Eleusina) je grad u Grčkoj i upravno središte prefekture Zapadna Atika, u okviru Periferije Atike. Naselje je sastavni deo tzv. "Velike Atine".

Elefsina je bilo važno mesto i svetilište u doba stare Grčke. Tu je rođen i veliki starogrčki tragičar Eshil.

Prirodni uslovi

Ostaci drevne Eleusine

Grad Elefsina se nalazi u zapadnom delu grčkog poluostrva i istorijske pokrajine Atika, a u središnjem delu prefekture. Grad je smešten na strateški važnom mestu gde se ovo poluostrvo povezuje sa drugim značajnim grčkim poluostrvom Peloponezom preko Korintskog zemljouza. Grad se takođe nalazi na severnoj obali Saronskog zaliva, preko koga se lako stiže do obližnje Atine (oko 30 km).

Koliko je položaj grada Elefsine dobar strateški i saobraćajno, toliko je nepovoljan sa stanovišta seizmike. Grad je više puta tokom istorije stradao u snažnim zemljotresima.

Klima u Elefsini je sredozemna, sa žakim i dugim letima i blagim i kišovitim zimama. Na okolnim planinama ona dobija oštrije crte.

Istorija

U razdoblju stare Grčke Eelfsina je poznata još 1.700 godina pne. Sve do starorimskog vremena grad je bio poznato svetilište po tzv."misterijama", tajnovitim svetilištima vezanim za život posle smrti. Sa prelaskom mesnog stanovništva na hrišćanstvo značaj ovih svetilišta i Elefsine jenjava.

Tek posle vaspostavljanja grčke države 1830. g. i davanja obližnjoj Atini statusa državne prestonice Elefsina se ponovo počinje razvijati. Tokom 20. veka ona je postala industrijsko središte, naročito poznato kao luka za naftu sa velikom rafinerijom.

Stanovništvo

Elefsina danas ima oko 25.000 stanovnika u gradu. Stanovništvo su uglavnom etnički Grci, mada se poslednjih decenija doselilo i nešto stranaca. Na poslednja tri popisa broj stanovnika se kretao na sledeći način:

  • 1981. g, grad 20.320 st.
  • 1991. g, grad 22.793 st.
  • 2001. g, grad 25.863 st.

Privreda

Elefsina je poslednjih decenija izrasla u važan industrijski centar Grčke. Ovo je prvenstveno došlo usled širenja područja Atine i premeštanja njene industrije ka širem obodu. Najvažniji industrijski kompleks je rafinerija.

Saobraćaj

Elefsina ima izuzetno povoljne prirodne uslove za razvoj svih vidova saobraćaja. Tradicionalno je razvijen pomorski saobraćaj, koji ima izuzetnu prometnu važnost zahvaljujući obližnjem Korintskom kanalu. U pozađu grada nalazi se važno ukršanje dva grčka autoputa: Atičkog Autoputa i Autoputne obilaznice oko Atine.

Spoljašnje veze