Izmir – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: be-x-old:Ізьмір
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 37: Red 37:
* [[Brema]] - {{ZD|NEM}}
* [[Brema]] - {{ZD|NEM}}
* [[Bombaj]] - {{ZD|IND}}
* [[Bombaj]] - {{ZD|IND}}
* [[Famagusta]] - [[Slika:Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg|20px|Severni Kipar]] [[Turska Republika Severni Kipar|TRSK]]
* [[Famagusta]] - [[Datoteka:Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg|20px|Severni Kipar]] [[Turska Republika Severni Kipar|TRSK]]
* [[Tel Aviv]] - {{ZD|IZR}}
* [[Tel Aviv]] - {{ZD|IZR}}
* [[Samarkand]] - {{ZD|UZB}}
* [[Samarkand]] - {{ZD|UZB}}

Verzija na datum 10 april 2011 u 10:19

İzmir
Osnovni podaci
Pokrajina İzmir
Stanovništvo
 - ukupno

3,500,000 (2005)
Visina 25 m
Koordinate 38°26'N 27°09'E
Poštanski broj 35x xx
Pozivni broj 0232
Gradonačelnik Aziz Kocaoğlu (Cumhuriyet Halk Partisi)
Službena stranica http://www.izmir.bel.tr/
Karta
Karta grada İzmir

İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj. Izgradnjom željezničkih pruga u drugoj polovici 19. stoljeća, koje ga vežu s bogatim zaleđem, Izmir je postao važna trgovačka luka. Suvremeni je Izmir glavna turska izvozna luka i druga po izvozu iza Istanbula. Živo je prometno čvorište s međunarodnim aerodromom. Sveučilište je osnovano 1955. Arheološki muzej. Izmir se ubraja među vodeća industrijska središta u zemlji. Brodogradnja, metalna, tekstilna i prehrambena industrija, rafinerija nafte, obrada kože, proizvodnja cementa. Međunarodni sajmovi. U okolici rudnici ugljena. Turizam, oko 55 km jugoistočno od grada nalazi se antički Efez.

Povijest

Drevna eolska, pa jonska kolonija; 575. pne. razorio ju je lidijski kralj Alijat II. Grad je obnovljen po zamisli Aleksandra Velikog. Od 4. stoljeća bio je u sklopu Bizantskoga Carstva, a od 1424. do 1919. Turskoga Carstva. Od 1919. do 1922. nalazio se pod grčkom okupacijom, a otada je ponovno u sastavu Turske.

Gradovi-pobratimi


Šablon:Geog-