Arhitektura – razlika između verzija
m r2.6.5) (robot Dodaje: bo:ཁང་རྩིག་བཟོ་རིག |
m r2.7.1) (robot Mijenja: kl:Ilusilersugaaneq |
||
Red 43: | Red 43: | ||
[[Kategorija:Arhitektura]] |
[[Kategorija:Arhitektura]] |
||
[[Kategorija:Arhitektonski uzori]] |
[[Kategorija:Arhitektonski uzori]] |
||
⚫ | |||
[[af:Argitektuur]] |
[[af:Argitektuur]] |
||
Red 105: | Red 103: | ||
[[jv:Arsitèktur]] |
[[jv:Arsitèktur]] |
||
[[ka:არქიტექტურა]] |
[[ka:არქიტექტურა]] |
||
[[kl: |
[[kl:Ilusilersugaaneq]] |
||
[[ko:건축]] |
[[ko:건축]] |
||
[[ky:Архитектура]] |
[[ky:Архитектура]] |
||
Red 138: | Red 136: | ||
[[ro:Arhitectură]] |
[[ro:Arhitectură]] |
||
[[ru:Архитектура]] |
[[ru:Архитектура]] |
||
⚫ | |||
[[sa:वास्तुशास्त्रम्]] |
[[sa:वास्तुशास्त्रम्]] |
||
[[sah:Архитектура]] |
[[sah:Архитектура]] |
Verzija na datum 27 mart 2011 u 03:27
Arhitektura u užem smislu je znanost i umjetnost planiranja i izgradnje nekretnina, dok recimo za uređenje krajobraza čiji dio je i okoliš brine se krajobrazna arhitektura. Čovjek koji se ozbiljno bavi arhitekturom zove se arhitekt. Pojam "arhitektura" koristi se i za opći ustroj složenih stvari, npr. informatička arhitektura. Također se koristi za proizvode arhitektonske djelatnosti, npr. arhitektura Novog Zagreba.)
Povijest arhitekture
Najstariji tekst o toj grani ljudske djelatnosti jest De Architectura latinskog autora Vitruvija, koji kaže da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: Ljepote (Venustas), Čvrstoće (Firmitas) i Korisnosti (Utilitas).
Područija koje arhitektura dodiruje
Arhitektura dodiruje mnoga područja - matematiku, razne umjetnosti, tehnologiju, zanate, društvene znanosti, politiku itd.
Filozofija je posebno popularna - dapače, često se spominje "filozofija" arhitekta kad se govori o njegovim metodama.
Racionalizam, empirizam, strukturalizam, poststrukturalizam i fenomenologija neke su filozofske škole koje su utjecale na arhitekturu.
Razlika između arhitekture i građevinarstva
Razlika između arhitekture i građevinarstva često je bila predmet kontroverze. Nikolaus Pevsner, europski povjesničar iz prve polovice 20. stoljeća, rekao je: "Garaža za bicikle je građevina, katedrala u Lincolnu je arhitektonsko djelo". Danas je razlika prilično nejasna. Bernard Rudofsky je u slavnom djelu "Arhitektura bez arhitekata" svrstao u arhitekturu čitav niz građevina koje dizajniraju amateri. Što se više vraćamo u prošlost, to je veće slaganje oko onoga što spada u arhitekturu, s obzirom da vrijeme izoštri razlike. Ako poput Vitruvija smatramo da je arhitektura sva dobra izgradnja, znači li to da loša arhitektura ne postoji? Kako bi se problem riješio, pogotovo s obzirom na golem broj građevina u današnjem svijetu, možemo definirati arhitekturu kao ono što rade arhitekti. Tako bi se naglasak stavio na razvitak arhitekture i arhitekata.
Polja arhitekture
Arhitektura obuhvaća golemo područje, od planiranja i izrade dijelova do izgradnje kuća, luka, gradova, pa i čitavih regija. Zato bismo je mogli podijeliti u ove segmente:
- urbanizam
- vrste arhitekture
- arhitektonski stilovi
- povijest arhitekture
- arhitektonske škole
- slavni arhitekti
Pogledajte sljedeće
Vidi Sedam svjetskih čuda