Falanga – razlika između verzija
m r2.6.5) (robot Mijenja: sr:Хоплитска фаланга |
m r2.7.1) (robot Dodaje: id:Formasi Phalanx |
||
Red 38: | Red 38: | ||
[[hr:Falanga (bojni poredak)]] |
[[hr:Falanga (bojni poredak)]] |
||
[[hu:Phalanx]] |
[[hu:Phalanx]] |
||
[[id:Formasi Phalanx]] |
|||
[[it:Falange (militare)]] |
[[it:Falange (militare)]] |
||
[[ja:ファランクス]] |
[[ja:ファランクス]] |
Verzija na datum 25 mart 2011 u 17:42
- Za ostala značenja, vidi Falanga (razvrstavanje).
Falanga (starogrčki: φάλαγξ, novogrčki: φάλαγγα, phālanga, množina na starogrčkom i novogrčkom: φάλαγγες, phālanges) je pravokutna taktička formacija koja je karakteristična za Stari vijek, a koja se u pravilu sastojala od teške pješadije naoružane kopljima. Izraz se najviše vezuje uz Antičku Grčku, odnosno koristi za vojske starogrčkih polisa, ali i susjednih država i kultura pod grčkim uticajem.
Sačinjavali su je gusto poredani hopliti u pravim redovima koji čine kvadrat. Hopliti su bili naoružani kopljem dugim 3 metra tako da su i hopliti iz četvrtog reda mogli učestvovati u borbi zajedno s prvim. Zaštićeni okruglim štitom od oko 1 metar u prečniku i bronzanom kacigom, sve to u savršeno uvježbanoj formaciji, falange su bile neprobojni živi zid i nepremostiva prepreka konjicama sa istoka. Kasnije taj vid borbe preuzimaju i Makedonci koji koriste duža koplja. Nedostatak ovog vida ratovanja je njegova relativo slaba pokretljivost, pa su Grci u sukobima sa rimskim legijama redovno gubili inicijativu na bojnom polju.
Falanga nestaje kao zastarjeli način da bi se u drugom obliku ponovo pojavila krajem 15. i početkom 16. vijeka, kad se pokazala potreba tako gustih redova pješaka protiv konjice onog doba, i traje oko sto godina, da bi napokon početkom 18. vijeka zauvijek otišla u historiju.