Ljetno vrijeme – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
mNema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[File: |
[[File:UTC World.png|upright=1.67|thumb|alt=World map. Europe, Russia, most of North America, parts of southern South America and southern Australia, and a few other places use DST. Most of equatorial Africa and a few other places near the equator have never used DST. The rest of the land mass is marked as formerly using DST.| |
||
Praktički sve države osim onih iz takozvanog zapadnog svijeta u odustale od ljetnog i zimskog vremena. One koje ga se danas još uvijek pridržavaju su označene plavom bojom.]] |
Praktički sve države osim onih iz takozvanog zapadnog svijeta u odustale od ljetnog i zimskog vremena. One koje ga se danas još uvijek pridržavaju su označene plavom bojom.]] |
||
Verzija na datum 8 oktobar 2014 u 21:20
Ljetno računanje vremena ili ljetno vrijeme predstavlja dio godine tokom koje se redovnom tzv. zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat.
Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.
Prva je ljetno računanje vremena - od 30.4. do 1.10. 1916. - uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je NR Kina ukinula 1991. godine, a Rusija ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i NAFTA ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.