Amorfnost – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: en:Amorphous solid, sr:Amorfnost
Tekstovi (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Radovi}}
{{Radovi}}
Za čvrstu [[supstanca|supstancu]] kažemo da je amorfna ako njene čestice nisu uređene kao kod [[kristal]]a. Primjeri amorfnih supstanci su [[staklo]], gelovi, mikrofilmovi itd.
Za čvrstu [[supstanca|supstancu]] kažemo da je amorfna ako njene čestice nisu uređene kao kod [[kristal]]a. Primjeri amorfnih tijela su [[staklo]], gelovi, tanki filmovi i nanostrukturni materijali.

==Nanostrukturni materijali==
Ako je velicina kristala mala onda je tesko napraviti razliku izmedju amorfnih tijela i kristala. I amorfna tijela imaju neku uredjenost cestica na malim rastojanjima atomskih velicina zbog prirode hemijskih veza. Takodje u veoma malim kristalima veliki broj molekula je rasporedjeno uglavnom na povrsini ili blizu povrsine, zato sto efekti dejstva povrsine vrse distorziju pozicije cestica sto smanjuje uredjenost cestica. Cak i pri najnaprednijim tehnikama odredjivanja strukture, kao sto je difrakcija X zracima i prenos elektronskim mikroskopom, postoji teskoca pri odredjivanju da li se radi o kristalnom ili amorfnom tijelu na duzinama koje su atomskog reda.

==Amorfni tanki filmovi==
Amorfne faze su vazni dijelovi tankih filmova, koji su cvrsti slojevi debljine nekoliko nanometara do nekoliko desetina mikrometara koji su naneseni na supstrat. Za opisivanje mikrostrukture keramike i tankih filmova su razvijeni strukturni modeli zona kao funkcije homologne temperature T<sub>k</sub> koja predstavlja odnos temperature talozenja i temperature topljenja. Prema ovim modelima potreban (ali ne i dovoljan uslov) za pojavljivanje amorfne faze je da T<sub>k</sub> mora biti manje od 0.3 tj. da temperatura talozenja mora biti niza od 30% temperature topljenja. Za vece vrijednosti, povrsinska difuzija izdvojenih atomskih vrsta bi omogucila formiranje kristala sa visokom uredjenoscu atoma.

Sto se tice specificne primjene, amorfni metalni slojevi su igrali vaznu ulogu u diskusiji o navodnoj superprovodljivosti amorfnih metala. Danas se opticki pokrivaci koji se prave od TiO<sub>2</sub>, SiO<sub>2</sub>, Ta<sub>2</sub>O<sub>5</sub> itd. i njihove kombinacije se vecinom sastoje od amorfnih faza ovih komponenata.



[[ar:مادة لابلورية]]
[[ar:مادة لابلورية]]

Verzija na datum 9 februar 2011 u 19:53

Za čvrstu supstancu kažemo da je amorfna ako njene čestice nisu uređene kao kod kristala. Primjeri amorfnih tijela su staklo, gelovi, tanki filmovi i nanostrukturni materijali.

Nanostrukturni materijali

Ako je velicina kristala mala onda je tesko napraviti razliku izmedju amorfnih tijela i kristala. I amorfna tijela imaju neku uredjenost cestica na malim rastojanjima atomskih velicina zbog prirode hemijskih veza. Takodje u veoma malim kristalima veliki broj molekula je rasporedjeno uglavnom na povrsini ili blizu povrsine, zato sto efekti dejstva povrsine vrse distorziju pozicije cestica sto smanjuje uredjenost cestica. Cak i pri najnaprednijim tehnikama odredjivanja strukture, kao sto je difrakcija X zracima i prenos elektronskim mikroskopom, postoji teskoca pri odredjivanju da li se radi o kristalnom ili amorfnom tijelu na duzinama koje su atomskog reda.

Amorfni tanki filmovi

Amorfne faze su vazni dijelovi tankih filmova, koji su cvrsti slojevi debljine nekoliko nanometara do nekoliko desetina mikrometara koji su naneseni na supstrat. Za opisivanje mikrostrukture keramike i tankih filmova su razvijeni strukturni modeli zona kao funkcije homologne temperature Tk koja predstavlja odnos temperature talozenja i temperature topljenja. Prema ovim modelima potreban (ali ne i dovoljan uslov) za pojavljivanje amorfne faze je da Tk mora biti manje od 0.3 tj. da temperatura talozenja mora biti niza od 30% temperature topljenja. Za vece vrijednosti, povrsinska difuzija izdvojenih atomskih vrsta bi omogucila formiranje kristala sa visokom uredjenoscu atoma.

Sto se tice specificne primjene, amorfni metalni slojevi su igrali vaznu ulogu u diskusiji o navodnoj superprovodljivosti amorfnih metala. Danas se opticki pokrivaci koji se prave od TiO2, SiO2, Ta2O5 itd. i njihove kombinacije se vecinom sastoje od amorfnih faza ovih komponenata.