Snijeg – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: koi:Лым
m r2.7.1) (robot Mijenja: nap:Hiocche
Red 34: Red 34:
<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak -->
<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak -->
[[Kategorija:Meteorologija]]
[[Kategorija:Meteorologija]]

[[gd:Bleideag-sneachda]]
[[ku:Berf]]
[[zh-yue:雪]]


[[af:Sneeu]]
[[af:Sneeu]]
Red 71: Red 75:
[[ga:Sneachta]]
[[ga:Sneachta]]
[[gan:雪]]
[[gan:雪]]
[[gd:Bleideag-sneachda]]
[[gl:Neve]]
[[gl:Neve]]
[[gn:Hyjúi yrypy'a]]
[[gn:Hyjúi yrypy'a]]
Red 91: Red 94:
[[koi:Лым]]
[[koi:Лым]]
[[ksh:Schnie (Flocke)]]
[[ksh:Schnie (Flocke)]]
[[ku:Berf]]
[[la:Nix]]
[[la:Nix]]
[[lb:Schnéi]]
[[lb:Schnéi]]
Red 106: Red 108:
[[myv:Лов]]
[[myv:Лов]]
[[nah:Cepayahuitl]]
[[nah:Cepayahuitl]]
[[nap:Mulesane:Hiocche]]
[[nap:Hiocche]]
[[nds-nl:Snee]]
[[nds-nl:Snee]]
[[nl:Sneeuw]]
[[nl:Sneeuw]]
Red 144: Red 146:
[[zh:雪]]
[[zh:雪]]
[[zh-min-nan:Seh]]
[[zh-min-nan:Seh]]
[[zh-yue:雪]]

Verzija na datum 7 februar 2011 u 06:02

Pahuljice

Snijeg ili sneg je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.

U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

Opis

Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.

Pojava

Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.

Neke planine, od kojih i neke blizu ekvatora, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi Arktika i Antarktika imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.

Rekreacija

Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:

  • mnogi zimski sportovi poput skijanja, sankanja i drugih sportova
  • pravljenje snjegovića ili kula od snijega
  • grudvanje

Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.

Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. iglu (snježne kuće).

Vanjske poveznice