Snijeg – razlika između verzija
m robot Dodaje: koi:Лым |
m r2.7.1) (robot Mijenja: nap:Hiocche |
||
Red 34: | Red 34: | ||
<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak --> |
<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak --> |
||
[[Kategorija:Meteorologija]] |
[[Kategorija:Meteorologija]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[af:Sneeu]] |
[[af:Sneeu]] |
||
Red 71: | Red 75: | ||
[[ga:Sneachta]] |
[[ga:Sneachta]] |
||
[[gan:雪]] |
[[gan:雪]] |
||
⚫ | |||
[[gl:Neve]] |
[[gl:Neve]] |
||
[[gn:Hyjúi yrypy'a]] |
[[gn:Hyjúi yrypy'a]] |
||
Red 91: | Red 94: | ||
[[koi:Лым]] |
[[koi:Лым]] |
||
[[ksh:Schnie (Flocke)]] |
[[ksh:Schnie (Flocke)]] |
||
⚫ | |||
[[la:Nix]] |
[[la:Nix]] |
||
[[lb:Schnéi]] |
[[lb:Schnéi]] |
||
Red 106: | Red 108: | ||
[[myv:Лов]] |
[[myv:Лов]] |
||
[[nah:Cepayahuitl]] |
[[nah:Cepayahuitl]] |
||
[[nap |
[[nap:Hiocche]] |
||
[[nds-nl:Snee]] |
[[nds-nl:Snee]] |
||
[[nl:Sneeuw]] |
[[nl:Sneeuw]] |
||
Red 144: | Red 146: | ||
[[zh:雪]] |
[[zh:雪]] |
||
[[zh-min-nan:Seh]] |
[[zh-min-nan:Seh]] |
||
⚫ |
Verzija na datum 7 februar 2011 u 06:02
Snijeg ili sneg je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.
U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.
Opis
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.
Pojava
Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.
Neke planine, od kojih i neke blizu ekvatora, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi Arktika i Antarktika imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.
Rekreacija
Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:
- mnogi zimski sportovi poput skijanja, sankanja i drugih sportova
- pravljenje snjegovića ili kula od snijega
- grudvanje
Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.
Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. iglu (snježne kuće).