Prefektura Grevena – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 58: Red 58:


[[ar:غريفينا (مقاطعة)]]
[[ar:غريفينا (مقاطعة)]]
[[bg:Гревена (ном)]]
[[bg:Гревена (областна единица)]]
[[ca:Prefectura de Grevenà]]
[[ca:Prefectura de Grevenà]]
[[de:Grevena (Präfektur)]]
[[de:Grevena (Präfektur)]]

Verzija na datum 4 februar 2011 u 11:37

Prefektura Greben
Νομός Γρεβενών
Položaj Prefekture Greben u Grčkoj
 
Periferija Zapadna Makedonija
Sedište Greben
Stanovništvo 38.256 (2005.)
na 52. mestu
Površina 2.291 km² na 28. mestu
Gustina naseljenosti 16,7/km²
Broj provincija
Broj opština 8
Broj naselja 7
Poštanski fah 51x xx
Oblasna oznaka 24620, 24920
Auto oznaka ΡΝ
ISO 3166-2 šifra GR-51
Veb stranica

Prefektura Greben (gr: Νομός Γρεβενών - Nomos Grevenon) je oblast na jugu Zapadne Makedonije, u Egejskoj Makedoniji u Grčkoj. Upravno središte prefekture i njeno najveće mesto je grad Grevena (Greben).

Prirodne odlike

Prefektura Grevena je jedna od kontinentalih prefektura u Grčkoj, što znači da je sa svih strana prefektura okružena drugim prefekturama (pogledati: Prefekture Grčke). Na severu se ova prefektura graniči sa prefekturom Kastorija, na severoistoku sa [[Prefektura Kozani|prefekturom Kozani],na istoku sa prefekturom Larisa, na jugu sa prefekturom Trikala, a na zapadu sa prefekturom Janjina.

Najveći deo prefekture je planinski sa visinama od preko 1000 m, a dominantna planina je središnja planina Pinda u zapadnoj polovini prefekture sa najvišim vrhom na 2.249 m. Središnji deo je nešto niži i ravniji. Tu se nalaze doline najvažnijih reka Aliakmon i Grevenitikos.

Klima u prefekturi Grevena je zbog znatne visine i zatvorenosti oblasti ka primorju kontinentalna, da bi na još većim visinama prešla u još oštriju planinsku klimu.


Istorija

U doba antike ova oblast je bila postala značajna posle osvajanja od strane antičke Makedonije. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Iako su mesni Grci bili veoma aktivni tokom svih pobuna protiv Turaka, ovo područje ponovo postalo deo savremene Grčke tek 1913. g. Iste godine obrazovana je velika prefektura sa središtem u Kozaniju, iz koje su se kasnije (1947. g.) izdvojile današnje prefekture Florina, Kastorija i Grevena i Kozani. Drugi svetski rat i Građanski rat u Grčkoj su teško pogodili ovu oblast. Prefektura je proteklih decenija bila osavremenjena, ali i danas ova prefektura slovi za siromašno i zabačeno područje u zemlji. Zbog toga je ova prefetura bila teško pogođena stalnim iseljavanjem stanovništva tokom proteklih decenija. Gradnja savremenog autoputa trasom nekadašnjeg puta Ignjacija daje bolje nade za budućnost.


Stanovništvo

Glavno stanovništvo Grevenske prefekture su Grci. Sa manje od 17 st./km² prefektura Grevena je po popisu iz 90ih godina bila najređe naseljena prefektura cele Grčke. Stanovnitvo i dalje opada, kao ishod velikog udela starog stanovništva. Dominira gradsko stanovništvo, najviše zahvaljujući gradu Greveni.


Privreda

Prefektura Grevena tradiconalno je bila poznata po stočarstvu, krznu i koži. Danas se mesna privreda sve vipe okreće ekoturizmu.


Vidi još