Prezbiterijanstvo – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m r2.6.4) (robot Dodaje: uk:Пресвітеріанство |
||
Red 22: | Red 22: | ||
[[ar:مشيخية]] |
[[ar:مشيخية]] |
||
⚫ | |||
[[bg:Презвитерианство]] |
[[bg:Презвитерианство]] |
||
[[ca:Presbiterianisme]] |
[[ca:Presbiterianisme]] |
||
Red 29: | Red 28: | ||
[[da:Presbyterianisme]] |
[[da:Presbyterianisme]] |
||
[[de:Presbyterianismus]] |
[[de:Presbyterianismus]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[el:Πρεσβυτεριανισμός]] |
[[el:Πρεσβυτεριανισμός]] |
||
⚫ | |||
[[es:Iglesias presbiterianas]] |
[[es:Iglesias presbiterianas]] |
||
⚫ | |||
[[fa:پرسبیتری]] |
[[fa:پرسبیتری]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Presbytérianisme]] |
[[fr:Presbytérianisme]] |
||
⚫ | |||
[[ga:Preispitéireachas]] |
[[ga:Preispitéireachas]] |
||
[[hak:Chóng-ló Kau-fi]] |
[[hak:Chóng-ló Kau-fi]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ia:Presbyterianismo]] |
[[ia:Presbyterianismo]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[it:Presbiterianesimo]] |
[[it:Presbiterianesimo]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[lt:Presbiterionai]] |
[[lt:Presbiterionai]] |
||
[[nl:Presbyterianisme]] |
[[nl:Presbyterianisme]] |
||
⚫ | |||
[[no:Presbyterianisme]] |
[[no:Presbyterianisme]] |
||
[[pl:Prezbiterianizm]] |
[[pl:Prezbiterianizm]] |
||
Red 55: | Red 56: | ||
[[sk:Presbyterianizmus]] |
[[sk:Presbyterianizmus]] |
||
[[sl:Prezbiterijanstvo]] |
[[sl:Prezbiterijanstvo]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Presbyterianism]] |
[[sv:Presbyterianism]] |
||
[[tr:Presbiteryan]] |
[[tr:Presbiteryan]] |
||
[[uk:Пресвітеріанство]] |
|||
[[vi:Giáo hội Trưởng Lão (Cơ Đốc)]] |
[[vi:Giáo hội Trưởng Lão (Cơ Đốc)]] |
||
[[zh:長老宗]] |
[[zh:長老宗]] |
Verzija na datum 28 januar 2011 u 21:28
Prezbiterijanstvo ili prezviterijanstvo je naziv za različite kršćanske crkve koje se temelje na kalvinističkoj teološkoj tradiciji unutar protestantizma te su organizirane po načelu prezbiterijanske crkvene uprave. Prezbiterijanska teologija u pravilu naglašava suverenitet Boga, autoritet Svetog pisma i nužnost Božje milosti kroz vjeru u Krista.
Prezbiterijanstvo se razvilo uglavnom u Škotskoj te je potvrđeno kao crkvena vlast u Škotskoj Zakonom u Uniji 1707. Većina prezbiterijanaca koji danas žive u Englesku su dijelom škotskog porijekla, a prezbiterijanstvo se također proširilo u Sjevernu Ameriku zahvaljujući Škotima i škotsko-irskim doseljenicima. Prezbiterijanske denominacije u Škotskoj koriste teologiju Calvina i njegovih neposrednih nasljednika, iako postoji široki raspon teoloških pogleda u suvremenom prezbiterijanstvu.
Moderno prezbiterijanstvo svoje institucionalne korijene vuče od vremena Škotske reformacije. Lokalnim kongregacijama upravljaju sjednice predstavnika kongregacije, a skupštinsko načelo se koristi i na drugim razinama odlučivanja (Prezbiterij, Sinod i Opća skupšđtini). U teoriji, u prezbiterijanstvu ne postoje biskupi (episkopi); neke prezbiterijanske grupe u Istočnoj Evropi, pak, imaju biskupe. Funkcija starješine je još jedna specifičnost prezbiterijanstva: to su posebno zaređeni laici koji sudjeluju u upravljanju parohijama/župama i odlučivanju na svim razinima. Funkcija đakona je, pak, usmjerena prema brizi za članove crkve, njihove porodice i zajednice. U nekim kongregacijama aktivni starješine i đakoni služe mandat od tri godine pa se potom rotiraju. Funkcije pastora, starješine i đakona započinju sa zaređenjem; jednom kada je pastor zaređen, može zadržati titulu do kraja života. Osoba može istovremeno biti i starješina i đakon.
Korijeni prezbiterijanstva su u evropskoj Reformaciji u 16. vijeku, gdje je posebno značajan uticaj Calvinove Geneve. Većina reformiranih crkava koje potiču iz Škotske su ili prezbiterijanske ili kongregacionalističke po svojoj organizaciji.
Dio prezbiterijanaca je u 20. vijeku igrao važnu ulogu u ekumenskom pokretu, uključujući Svjetski savez crkava. Mnoge prezbiterijanske denominacije su pronašle načine suradnje sa drugim reformiranim crkvama kao i kršćanima drugih tradicija, posebno kroz Svjetsku zajednicu reformiranih crkava. Neke prezbiterijanske crkve su ušle u uniju sa drugim crkvama, pogotovo kongregacionalističkim, luteranskim, anglikanskim i metodističkim.