Arapski alfabet – razlika između verzija
m r2.5.2) (robot Dodaje: roa-tara:Alfabbète arabe |
m robot Dodaje: rue:Арабскый алфавіт |
||
Red 15: | Red 15: | ||
{{Link FA|br}} |
{{Link FA|br}} |
||
{{Link FA|sl}} |
{{Link FA|sl}} |
||
⚫ | |||
[[als:Arabisches Alphabet]] |
[[als:Arabisches Alphabet]] |
||
Red 27: | Red 29: | ||
[[be-x-old:Арабскі альфабэт]] |
[[be-x-old:Арабскі альфабэт]] |
||
[[bg:Арабска азбука]] |
[[bg:Арабска азбука]] |
||
⚫ | |||
[[bn:আরবি লিপি]] |
[[bn:আরবি লিপি]] |
||
[[br:Lizherenneg arabek]] |
[[br:Lizherenneg arabek]] |
||
Red 86: | Red 87: | ||
[[roa-tara:Alfabbète arabe]] |
[[roa-tara:Alfabbète arabe]] |
||
[[ru:Арабское письмо]] |
[[ru:Арабское письмо]] |
||
[[rue:Арабскый алфавіт]] |
|||
[[simple:Arabic alphabet]] |
[[simple:Arabic alphabet]] |
||
[[sk:Arabské písmo]] |
[[sk:Arabské písmo]] |
Verzija na datum 26 januar 2011 u 09:23
Historija pisma |
---|
srednje brončano doba 19. – 15. v. pne.
|
meroitičko 3. v. pne. |
Geneologija |
Arapsko pismo se koristi za pisanje u osnovi arapskog jezika, kao i mnogih drugih jezika koji koriste ovo pismo (alfabet).
Razvilo se iz starijeg nabatejskog pisma pod djelimičnim uticajem sirjanskog. Za najstariji spomenik arapskog jezika smatra se nadgrobni spomenik lahmidskog kralja Imrul - Kajsa u mjestu Namara u Siriji iz 328.g. a za najstariji spomenik arapskog pisma natpsi iz Zabada iz 512.g. Iz ranog perioda islama sačuvani su spomenici uglastoj varijanti pisma tzv kufsko pismo, te nešto oblijoj varijanti neshi.
Arapski alfabet je djelimično naslijedio stari semitski poredak koji se preko Feničana odrazio i na grčki alfabet, abecedu i azbuku, ali je poredak u novije vrijeme izmijenjen u arapskom jeziku. Prvo slovo alfabeta jeste elif (uspravna ravna crta).
Alfabet sadrži ukupno 28 slova tj. harfova koji ne razlikuju velika, mala, pisana ili štampana slova, ali imaju različite oblike za slovo na početku, u sredini i na kraju riječi. Svako slovo ima svoju brojčanu vrijednost što je nalazilo široku primjenu u prošlosti posebno u ispisivanju hronograma.