Ancona – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
m ... |
||
Red 155: | Red 155: | ||
[[Kategorija:Gradovi u Italiji]] |
[[Kategorija:Gradovi u Italiji]] |
||
[[Kategorija:Vikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]] |
|||
[[Kategorija:Marche]] |
[[Kategorija:Marche]] |
Verzija na datum 22 septembar 2014 u 06:32
Ancona
| |
---|---|
Panorama Ancone iz zraka | |
Koordinate: 43°37′N 13°31′E / 43.617°N 13.517°E | |
Država | Italija |
regija | Marche |
Vlast | |
- gradonačelnik | Fiorello Gramillano |
Površina | |
- Ukupna | 123 km² |
Visina | 16 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Grad | 100 497 |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 60100, od 60121 do 60129, 60131 |
Pozivni broj | 071 |
Službena stranica www.ancona | |
Karta | |
Ancona je glavni grad u talijanske regije Marche od 100 497 stanovnika,[1] ali grad sa širom okolicom provincija ima 473 865 stanovnika. [1]
Ancona je poznata kao jedna od važnijih talijanskih luka na Jadranu, centralna baza talijanske mornarice za Jadransko more i sjedište nadbiskupije. [2]
Geografske karakteristike
Ancona leži na obali Jadranskog mora, udaljena 200 km jugoistočno od Bologne i 210 km od Rima, duž padina najudaljenijeg ogranka rta koji se spušta sa Monte Conero. [2]
Historija
Grad su osnovali grčki kolonisti iz Sirakuze oko 390. pne.. [2] U 2. vijeku pne. zauzeli su je Rimljani, pod čijom je upravom procvjetala kao lučki grad, koji je posebno simpatizirao rimski cara Trajan, koji joj je bitno povećao luku. [2]
Nakon propasti Rima Anconu su napadali; Goti, Langobardi i Saraceni, grad je uspješno odbio te napade, ali je osiromašio i bitno se smanjio. Oporavio se za ranog srednjeg vijeka, kao jedan od pet gradova Pentapolisa pod upravom Ravenskog egzarhata. Jedno vrijeme je bila prijestolnica karolinške marke, a s vremenom i polu-nezavisna republika pod papinskom kontrolom. [2] Papinska Država stekla je potpunu vlast nad Anconom - 1532. i odtad kontinuirano vladala (uz izuzetak francuske vladavine za napoleonskih ratova 1797.-1816.), sve do 1860., kad je Ancona postala dio Kraljevine Italije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je bombardirala Austro-ugarska ratna mornarica - 1915. Ancona je još više stradala za Drugog svjetskog rata kad je pretrpila višestruka bombardiranja od strane savezničke avijacije (1943. -1944.). [2]
Znamenitosti
Poznate znamenitosti Ancone, koje su obnovljene nakon rata su; Trajanov mramorni slavoluk iz 115., crkva Santa Maria della Piazza, građena od 11. do 12. vijeka, sa fasadom iz 1210. i ostacima mozaika iz 5. do 7. vijeka i katedrala San Ciriaco (12. - 13. vijek), za koju se pretpostavlja da je izgrađena na mjestu rimskog hrama božice Venere, iznad kojeg je podignuta ranokršćanska bazilike (5. - 6. vijek). [2]
Ancona ima puno finih gotičkih građevina, Nacionalni muzej Marcha, s vrijednom arheološkom kolekcijom i Umjetničku galeriju.
Grad je pretrpio dosta oštećenja za potresa - 1970. [2]
Privreda
Od industrije Ancona ima brodogradilište, tvornice mašina, kemikalija, lijekova, prehrambenih proizvoda, tekstila, namještaja i građevinskog materijala. [2]
Za antičkih vremena luka Ancone, bila je zaštićena samo rtom u obliku lakta, zbog tog je grad i dobio ime dobio ime Ancona, jer je lakat na grčkom angkon. [2]
Moderne lučke instalacije izgrađene su nakon Drugog svjetskog rata, tad je izgrađena velika rafinerija nafte. Iako je danas važnost Ancone kao luke bitno manja, ipak je i danas prilično prometna, osobito ljeti kad se intezivira promet trajektima prema lukama u Hrvatskoj. Ancona je raskrsnica željezničkih pruga na istočnoj apeninskoj obali, tu se spajaju linije iz Milana, Bologne sa onima prema Brindisiju i Foggi, kao i onom prema Rimu. [2]