Sunčev sistem – razlika između verzija
Red 9: | Red 9: | ||
SRBIJA DO TOKIJA PREKO MILVOKIJA |
SRBIJA DO TOKIJA PREKO MILVOKIJA |
||
NIKOLU JANDRIŠIĆA ZA PREDSJEDNIKA |
|||
Širok dijapazon tela koja postoje u Sunčevom sistemu spadaju u nekoliko kategorija. Doduše, u poslednjim godinama je pronađeno da ove kategorije nisu toliko precizno definisane. Ova enciklopedija koristi sledeću kategorizaciju: |
Širok dijapazon tela koja postoje u Sunčevom sistemu spadaju u nekoliko kategorija. Doduše, u poslednjim godinama je pronađeno da ove kategorije nisu toliko precizno definisane. Ova enciklopedija koristi sledeću kategorizaciju: |
||
Verzija na datum 18 septembar 2014 u 12:35
Sunčev sistem (odnosno Sunčev sustav) se sastoji od Sunca i svih tela koja orbitiraju oko njega - meteora, asteroida, kometa, prirodnih satelita, planeta i drugih. Zemlja je treća planeta Sunčevog sistema. Planetarni sistem je opštiji izraz za zvezde i tela koja orbitiraju oko njih.
Tela Sunčevog sistema
SRBIJA JE CENTAR SUNČEVOG SISTEMA SRBIJA DO TOKIJA PREKO MILVOKIJA
NIKOLU JANDRIŠIĆA ZA PREDSJEDNIKA Širok dijapazon tela koja postoje u Sunčevom sistemu spadaju u nekoliko kategorija. Doduše, u poslednjim godinama je pronađeno da ove kategorije nisu toliko precizno definisane. Ova enciklopedija koristi sledeću kategorizaciju:
- Sunce(☉) je zvezda spektralne klase G2 koja ne sadrži 99.86% mase Sunčevog sistema.
- Planete Sunčevog sistema su 8 tela obeleženih kao: Merkur (☿), Venera (♀), Zemlja (♁), Mars (♂), Jupiter (♃), Saturn(♄), Uran (♅) i Neptun (♆).
- Relativno veliki objekti koji orbitiraju oko ovih planeta su prirodni sateliti. Za kompletnu listu prirodnih satelita, pogledajte taj članak.
- Veštački sateliti koji orbitiraju oko planeta, primarno oko Zemlje kao i sateliti koji napuštaju Sunčev sistem.
- Prašina i druge čestice koje orbitiraju oko planeta i formiraju planetarne prstene.
- Svemirski otpad, neprirodnog porekla. Najčešće u orbiti Zemlje ali i u nekim Heliocentričnim orbitama.
- Planetoidi, od kojih su nastale današnje planete, danas ne postoje. Naziv označava subplanetarna tela koja su nastala nagomilavanjem materije tokom prvih godina Sunčevog sistema. Termin se takođe ponekad koristi za opšte asteroide i komete, ili asteroide ispod 10 km u prečniku.
- Asteroidi su objekti manji od planeta koji leže grubo u orbiti Jupitera i sastoje se od neisparljivih minerala. Oni su podeljen u asteroidne grupe i familije na bazi specifičnih karakteristika njihovih orbita.
- Asteroidni sateliti su asteroidi koji orbitiraju oko većih asteroida. Nisu precizno klasifikovani kao prirodni sateliti planeta, pošto su ponekad veličine tela oko kojeg orbitiraju.
- Trojanski asteroidi su locirani u bilo kojoj od Jupiterovih L4 ili L5 tačaka, iako se termin koristi često i za asteroide u bilo kojoj Lagranž tački planete.
- Meteroidi su manji asteroidi koji postoje u veličinama između ovećih stena i čestica prašine.
- Komete se uveliko sastoje od isparljivog leda. Imaju veoma ekscentrične orbite: perihel u oblasti orbita unutrašnjih planeta a afel izvan orbite Plutona. Doduše, komete kratkog perioda postoje sa apoapsama bližim od ovih. Stare komete, kojima je Sunčeva radijacija izbila svu isparljivu materiju se često klasifiku kao i asteroidi. Neke komete sa orbitama u obliku hiperbole mogu imati poreklo izvan Sunčevog sistema.
- Kentauri su ledovita tela slična kometama koja imaju manje ekscentrične orbite tako da ostaju u pojasu između Jupitera i Neptuna.
- Trans-Neptunski objekti, koji su ledovita tela čije poluglavne ose leže izvan Neptunove. Ovi su dalje kategorizovani u:
- Objekti Kuiper pojasa imaju orbite između 30 i 50 AU. Smatra se da komete kratkog perioda potiču iz ovog pojasa. Pluton je često kategorizovan kao objekat Kuiper pojasa.
Sunčev sistem je područje u svemiru koje čini barem jedna zvijezda i objekti koji se kreću u određenoj orbiti oko te zvijezde.
Ti objekti mogu biti: asteroidi, kometi, prirodni sateliti, planeti i slično.
Izraz se obično koristi za naš sistem, u kojem je Zemlja. Da se izbjegne zbrka, drugi sunčevi sistemi nazivaju se planetarni sistemi.
U većini drugih jezika (vidi poveznice) naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za Sunce.
Izvor planetarnih sistema i njihova evolucija
Uobičajeno misljenje je da planetarni sistemi nastaju prilikom tvorbe zvijezda kao i prilikom slučajnih sudara zvjezdanih sistema. Postoji još jedna rasprostranjena teorija: da planetarni sistemi nastaju od zvjezdanih oblaka ili nebula.
Sunčev sistem i ostali planetarni sistemi
Krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća čovjek je uspio pronaći dokaze o postojanju planeta izvan Sunčeva sistema. Otkriće drugih planetarnih sistema postalo je moguće nakon izgradnje moćnih optičkih teleskopa na Zemlji i razvoja posebnih elektronskih naprava (digitalnih kamera), računarskih tehnika obrade podataka, i razvoja dostupnih i jeftinih računarskih mreža. Kroz promatranje Dopplerova efekta u sjaju dalekih zvijezda astronomi su uspjeli dokazati postojanje drugih planetarnih sistema. K tome su prilikom promatranja uspjeli ustanoviti i masu kao i svojstva orbite planeta izvan Sunčeva sistema.
Svojstva glavnih planeta
Sva svojsta i mjere u donjoj tablici su relativni u odnosu na planet Zemlju:
Planet | Promjer (ekvatorski) |
Masa | Promjer orbite |
Godina | Dan |
---|---|---|---|---|---|
Merkur | 0.382 | 0.06 | 0.38 | 0.241 | 58.6 |
Venera | 0.949 | 0.82 | 0.72 | 0.615 | -243 |
Zemlja | 1.00 | 1.00 | 1.00 | 1.00 | 1.00 |
Mars | 0.53 | 0.11 | 1.52 | 1.88 | 1.03 |
Jupiter | 11.2 | 318 | 5.20 | 11.86 | 0.414 |
Saturn | 9.41 | 95 | 9.54 | 29.46 | 0.426 |
Uran | 3.98 | 14.6 | 19.22 | 84.01 | 0.718 |
Neptun | 3.81 | 17.2 | 30.06 | 164.79 | 0.671 |
Pluton* | 0.24 | 0.0017 | 39.5 | 248.5 | 6.5 |
*Međunarodna astronomska unija svrstao je Pluton u planete odmah nakon njegova otkrića 1930. godine, ali ta klasifikacija je sada upitna zbog nedavnih otkrića.
Links
- Solar System A interaktiv planets animation (145 zoom steps and time effects)
- Solarviews