Kapitel – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
FoxBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: vls:Kapitêel
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 1: Red 1:
[[Image:Louvre pillar DSC00906.jpg|thumb|left|'''Impostkapitel''' s dvostrukim bikovima iz . Ovo je umetak izmedju klasicnog kapitela i grede.[[Darije]]ve palače u Susi, oko 510. pr. Kr., Perzija.]]
[[Datoteka:Louvre pillar DSC00906.jpg|thumb|left|'''Impostkapitel''' s dvostrukim bikovima iz . Ovo je umetak izmedju klasicnog kapitela i grede.[[Darije]]ve palače u Susi, oko 510. pne., Perzija.]]
[[Image:Wallfahrtskirche Steinhausen Säule.jpg|thumb|[[Rokoko]] kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija.]]
[[Datoteka:Wallfahrtskirche Steinhausen Säule.jpg|thumb|[[Rokoko]] kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija.]]
'''Kapitel''' ([[latinski]] ''capitellum'') je [[Arhitektura|arhitektonski]] element, sastavni dio [[stup]]a, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili [[luk]]a.
'''Kapitel''' ([[latinski]] ''capitellum'') je [[Arhitektura|arhitektonski]] element, sastavni dio [[stup]]a, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili [[luk]]a.



Verzija na datum 3 januar 2011 u 00:08

Impostkapitel s dvostrukim bikovima iz . Ovo je umetak izmedju klasicnog kapitela i grede.Darijeve palače u Susi, oko 510. pne., Perzija.
Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija.

Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.

Način plastičnog oblikovanja kapitela mijenjao se tijekom stilskih razdoblja. Najraniji u egipatskoj umjetnosti je u obliku lotosova cvijeta ili papirusa. U antičkoj grčkoj umjetnosti po obliku kapitela razlikujemo stilove u arhitekturi (dorski red, jonski red i korintski red). U rimskoj umjetnosti javlja se kompozitni (kombinacija jonskog i korintskog kapitela). U kasnoj antici vegetabilni i drugi ukrasni elementi sve se više stiliziraju. U bizantskoj umjetnosti rade se novi oblici kapitela (košarasti, trapezasti, čipkasti i dr.), a upotrebljava se i impost umetka iznad kapitela. U romanici se javljaju novi tipovi kapitela, od najjednostavnijih kockastih i gljivastih do kapitela sa figuralnim reljefima. U gotici su česti kapiteli s lisnatim ukrasima (npr. listovi vinove loze).

Od renesanse prevladavaju antički oblici kapitela.