Svetoslav Suronja

Svetoslav Suronja hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića. Vladao je od 997. do 1000. godine.

Građanski rat

Najstariji je sin kralja Stjepana Držislava. U vrijeme vladavine Suronje na Balkanu se vodi veliki rat između Samuila i Bazilija. Stjepan Držislav iako saveznik Bazilija državnički mudro nije učestvovao u ratu, ali njegovom smrću dolazi do pobune prinčeva kojima je cilj oduzeti krunu Suronji. Prinčevi Krešimir i Gojslav mlađa braća novog kralja tražeći stranu pomoć oni se okreću Samuilu koji prihvaća njihov poziv i 998. godine napad Hrvatsku. U svom prodoru uz obalu on dolazi do Zadra, nakon čega se vraća natrag kroz Bosnu. Tako osvojeni teritorij Samuilo "poklanja" Krešimiru i Gojslavu koji sada postaju nadmoćniji u ratu.

Odgovor na pobjedu državne frakcije protivne Bizantu postaje objava rata bizantskog saveznika Venecije i osvajanje od strane Petar II. Orseolo hrvatske obale. Do sastanka između dužda Venecije i Svjetoslava Suronje dolazi u Trogiru pod mletačkom kontrolom i tada se sklapa dogovor o vjenčanju hrvatskog prijestolonasljednik Stjepana Svjetoslavića za duždevu kćer Hicealu Orseolo. Ubrzo potom Svjetoslav Suronja će prebjeći u Veneciju, a njegov braća osvajaju vlast u Hrvatskoj.

Svetoslavljevići

Ženidbom za pripadnicu moćne obitelj Orseolo Stjepan Svetoslavljević je postao rođak ugarskog kralja pošto je Oto Orseolo (s čijom sestrom je Stjepan u braku) oženjen za njegovu sestru.

U Hrvatskoj s druge strane Krešimir III. ubija svog brata Gojslava što izaziva zahtjeve za smjenom kralja koji je ubio vlastitog brata tako da će papina komisija provjeriti njegovo pravo za vladanje. Koristeći situaciju Sveti Stefan Mađarski objavljuje rat Hrvatskoj i osvaja Slavoniju gdje za bana postavlja Stjepana Svetoslaviča. Tradicionalno se smatra da je kasniji ban Slavonije i hrvatski kralj Zvonimir potomak dinastije Svetoslaviča.

Prethodnik:	Svetoslav Suronja (997. - 1000.)	Nasljednik:
Stjepan Držislav (969. - 997.)		Krešimir III. (1000. - 1030.)