Amfoternost – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 61: | Red 61: | ||
[[et:Amfoteersus]] |
[[et:Amfoteersus]] |
||
[[el:Επαμφοτερίζουσα ουσία]] |
[[el:Επαμφοτερίζουσα ουσία]] |
||
[[en:Amphoterism]] |
|||
[[es:Anfótero]] |
[[es:Anfótero]] |
||
[[eu:Anfoteriko]] |
[[eu:Anfoteriko]] |
Verzija na datum 23 decembar 2010 u 06:37
Amfoternost u hemiji predstavlja osobinu onih supstanci koje mogu reagovati i kao kiseline i kao baze.
Mnogi metali kao što je cink, kalaj, olovo, aluminijum i berilijum i mnogi metaloidi imaju amfoterne okside ili hidrokside.
Druga klasa amfoternih supstanci su amfiprotični molekuli koji mogu i donirati i prihvatiti proton. Primjeri takvih supstanci su aminokiseline i proteini, koji imaju amino i karboksilne grupe, kao i samojonozirajuća jedinjenja kao što je voda i amonijak.
Amfoterni oksidi i hidroksidi
Cink-oksid reaguje različito u zavisnosti od pH vrijednosti rastvora:
- U kiselinama: ZnO + 2H+ → Zn2+ + H2O
- U bazama: ZnO + H2O + 2OH- → [Zn(OH)4]2-
Ovaj efekat se meže koristiti da se razdvoje različiti katjoni kao što je cink od mangana.
Aluminijum-hidroksid se takođe ponaša slično:
- Ponaša se kao baza (neutralizuje se u kiselini): Al(OH)3 + 3HCl → AlCl3 + 3H2O
- Ponaša se kao kiselina (neutralizuje se u bazi): Al(OH)3 + NaOH → Na[Al(OH)4]
Drugi primjeri uključuju:
- Berilijum-hidrosid:
- Sa kiselinom: Be(OH)2 + 2HCl → BeCl2 + 2H2O
- Sa bazom: Be(OH)2 + 2NaOH → Na2Be(OH)4
- Aluminijum-oksid:
- Sa kiselinom: Al2O3 + 3 H2O + 6 H3O+(aq) → 2 [Al(H2O)6]3+(aq)
- Sa bazom: Al2O3 + 3 H2O + 2 OH-(aq) → 2 [Al(OH)4]-(aq)
- Olovo-oksid:
- Sa kiselinom: PbO + 2HCl → PbCl2 + H2O
- Sa bazom: PbO + Ca(OH)2 +H2O → Ca2+[Pb(OH)4]2-
Elementi koji takođe formiraju amfoterne okside su: Si, Ti, V, Fe, Co, Ge, Zr, Ag, Sn, Au.
Amfiprotični molekuli
Prema Bronsted-Lorijevoj teoriji kiselina i baza kiseline su donori protona a baze su akceptori protona. Amfiprotični molekul ili jon može ili donirati ili prihvatiti proton to jest ponaša se i kao kiselina i kao baza. Voda, aminokiseline,joni bikarbonata i joni hidrogen sulfata su česti primjeri amfiprotičnih vrsta. Pošto mogu donirati proton amfiprotične kiseline sadrže atom vodonika. Pošto se mogu ponašati i kao kiseline i kao baze one se amfoterne.
Primjeri
Česti primjer amfiprotične supstance je jon hidrogen karbonata koji se može ponašati kao baza
- HCO3- + H3O+ → H2CO3 + H2O
ili kao kiselina:
- HCO3- + OH- → CO32- + H2O
Stoga, efektivno može prihvatiti ili donirati proton. Voda je najčešći primjer koja se ponaša kao baza kada reaguje sa sa kiselinom kao što je hlorovodonična kiselina:
- H2O + HCl → H3O+ + Cl-,
i koja se ponaša kao kiselina kada reaguje sa bazom kao što je amonijak: H2O + NH3 → NH4+ + OH-