Uljana repica – razlika između verzija
m robot Mijenja: ar:سلجم; kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Brassica napus 2.jpg|thumb|left|200px|Cvijet |
[[Datoteka:Brassica napus 2.jpg|thumb|left|200px|Cvijet krmne repice]] |
||
[[Datoteka:Rapeseed field.jpg|thumb|left|250px|Polje |
[[Datoteka:Rapeseed field.jpg|thumb|left|250px|Polje krmne repice]] |
||
{{taxobox |
{{taxobox |
||
|naziv= |
|naziv= Krmna repica |
||
|slika = Koeh-169.jpg |
|slika = Koeh-169.jpg |
||
|image_caption = dijelovi biljke |
|image_caption = dijelovi biljke |
||
Red 25: | Red 25: | ||
</ref> |
</ref> |
||
|}} |
|}} |
||
''' |
'''Krmna repica''' (lat. ''Brassica napus'') je [[industrijsko bilje|industrijska biljka]]. |
||
Seme se koristi za proizvodnju prehrambenog [[ulje|ulja]], ali i za [[biodizel]]. U proseku 1 [[hektar]] zasejane krmne repice može dati 400 [[litar]]a biodizela.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=8652 Glas Koncila br. 38 (1682)] Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. IX. 2006.</ref> |
|||
Najveći proizvođači su u zemljama [[Evropska Unija|Evropske Unije]], [[Kanada]], [[SAD]], [[Australija]], [[Kina]] i [[Indija]]. U potonjoj |
Najveći proizvođači su u zemljama [[Evropska Unija|Evropske Unije]], [[Kanada]], [[SAD]], [[Australija]], [[Kina]] i [[Indija]]. U potonjoj ova hibridna krmna repica čini 13% posejanih površina. Prema [[:en:United States Department of Agriculture|Američkom odjelu za poljoprivredu]], ova hibridna krmna repica je bila treći glavni izvor [[biljno ulje|biljnog ulja]] 2000. godine, iza [[soja|soje]] i [[palma uljarica|palme uljarice]] (''Elaeis guineensis''). |
||
Ova krmna repica je drugi svjetski glavni izvor [[protein]]ske hrane iako čini tek petinu proizvodnje soje, prvog glavnog izvora proteinske hrane. |
|||
U Evropi se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi se i za [[silaža|silažu]]. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u [[ratarstvo|ratarstvu]] za zelenu gnojidbu, kao i za [[ |
U Evropi se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi se i za [[silaža|silažu]]. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u [[ratarstvo|ratarstvu]] za zelenu gnojidbu, kao i za [[plodosmena|plodosmenu]] između [[pšenica|pšenice]] i [[kukuruz]]a. |
||
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je najrasprostranjenija [[ozima]] |
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je najrasprostranjenija [[ozima]] krmna repica. |
||
== Izvori i referencije == |
== Izvori i referencije == |
Verzija na datum 16 decembar 2010 u 10:16
Šablon:Taxobox Krmna repica (lat. Brassica napus) je industrijska biljka.
Seme se koristi za proizvodnju prehrambenog ulja, ali i za biodizel. U proseku 1 hektar zasejane krmne repice može dati 400 litara biodizela.[1]
Najveći proizvođači su u zemljama Evropske Unije, Kanada, SAD, Australija, Kina i Indija. U potonjoj ova hibridna krmna repica čini 13% posejanih površina. Prema Američkom odjelu za poljoprivredu, ova hibridna krmna repica je bila treći glavni izvor biljnog ulja 2000. godine, iza soje i palme uljarice (Elaeis guineensis).
Ova krmna repica je drugi svjetski glavni izvor proteinske hrane iako čini tek petinu proizvodnje soje, prvog glavnog izvora proteinske hrane.
U Evropi se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi se i za silažu. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u ratarstvu za zelenu gnojidbu, kao i za plodosmenu između pšenice i kukuruza.
U Hrvatskoj je najrasprostranjenija ozima krmna repica.
Izvori i referencije
- ↑ Glas Koncila br. 38 (1682) Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. IX. 2006.