Falanga

Za ostala značenja, vidi Falanga (razvrstavanje).

Moderna rekonstrukcija grčkih hoplita koji formiraju falangu. U stvarnosti njihova oprema nije bila jednobrazna (sa izuzetkom Spartanaca) budući da je svaki vojnik sam obezbjeđivao opremu i ukrašavao je po volji

Falanga (starogrčki: φάλαγξ, novogrčki: φάλαγγα, phālanga, množina na starogrčkom i novogrčkom: φάλαγγες, phālanges) je pravokutna taktička formacija koja je karakteristična za Stari vijek, a koja se u pravilu sastojala od teške pješadije naoružane kopljima. Izraz se najviše vezuje uz Antičku Grčku, odnosno koristi za vojske starogrčkih polisa, ali i susjednih država i kultura pod grčkim uticajem.

Sačinjavali su je gusto poredani hopliti u pravim redovima koji čine kvadrat. Hopliti su bili naoružani kopljem dugim 3 metra tako da su i hopliti iz četvrtog reda mogli učestvovati u borbi zajedno s prvim. Zaštićeni okruglim štitom od oko 1 metar u prečniku i bronzanom kacigom, sve to u savršeno uvježbanoj formaciji, falange su bile neprobojni živi zid i nepremostiva prepreka konjicama sa istoka. Kasnije taj vid borbe preuzimaju i Makedonci koji koriste duža koplja. Nedostatak ovog vida ratovanja je njegova relativo slaba pokretljivost, pa su Grci u sukobima sa rimskim legijama redovno gubili inicijativu na bojnom polju.

Falanga nestaje kao zastarjeli način da bi se u drugom obliku ponovo pojavila krajem 15. i početkom 16. vijeka, kad se pokazala potreba tako gustih redova pješaka protiv konjice onog doba, i traje oko sto godina, da bi napokon početkom 18. vijeka zauvijek otišla u historiju.

V. također

• Makedonska falanga