Liège – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: af:Luik (stad)
Xqbot (razgovor | doprinos)
m r2.5.2) (robot Mijenja: tr:Liège; kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
{{Koordinate|50_39_2_N_5_34_0_E_type:city(200000)_region:BE|50° 39' 02" SG Š, 5° 34' 0" IGD}}
{{Koordinate|50_39_2_N_5_34_0_E_type:city(200000)_region:BE|50° 39' 02" SG Š, 5° 34' 0" IGD}}
[[image:LuikVlag.svg|150px|thumb|Zastava Liježa]]
[[Datoteka:LuikVlag.svg|150px|thumb|Zastava Liježa]]
'''Lijež''' ([[Francuski jezik|fr.]] ''Liège'', [[Holandski jezik|hol.]] ''Luik'', [[Nemački jezik|nem.]] ''Lüttich'', [[Valonski jezik|valonski]] ''Lidje'') je veliki i glavni grad istoimene [[ Provincija Lijež|provincije]]. Grad i provincija su deo [[Valonija|Valonije]] u [[Belgija|Belgiji]]. Šire gradsko područje ima 600.000 stanovnika, a sam grad oko 186.000.
'''Lijež''' ([[Francuski jezik|fr.]] ''Liège'', [[Holandski jezik|hol.]] ''Luik'', [[Nemački jezik|nem.]] ''Lüttich'', [[Valonski jezik|valonski]] ''Lidje'') je veliki i glavni grad istoimene [[Provincija Lijež|provincije]]. Grad i provincija su deo [[Valonija|Valonije]] u [[Belgija|Belgiji]]. Šire gradsko područje ima 600.000 stanovnika, a sam grad oko 186.000.


[[image:Be-map-liege.png|thumb|300px|left|Lijež u Belgiji]]
[[Datoteka:Be-map-liege.png|thumb|300px|left|Lijež u Belgiji]]
Nalazi se u dolini [[Meza|reke Meze]] na ušću [[Reka Urta|reke Urte]], blizu istočne belgijske granice sa [[Nemačka|Nemačkom]] i [[Nizozemska|Nizozemskom]]. Udaljen je 25 kilometrara od [[Mastriht]]a i 40 kilometara od [[Ahen]]a.
Nalazi se u dolini [[Meza|reke Meze]] na ušću [[Reka Urta|reke Urte]], blizu istočne belgijske granice sa [[Nemačka|Nemačkom]] i [[Nizozemska|Nizozemskom]]. Udaljen je 25 kilometrara od [[Mastriht]]a i 40 kilometara od [[Ahen]]a.


Red 19: Red 19:
* [[Opsada Liegea]]
* [[Opsada Liegea]]


==Spoljašnje veze==
== Spoljašnje veze ==
* [http://www.liege.be Zvanični veb sajt grada]
* [http://www.liege.be Zvanični veb sajt grada]
* [http://liege.eu.org/photos/index.html Nekoliko fotografija Liježa]
* [http://liege.eu.org/photos/index.html Nekoliko fotografija Liježa]
* [http://www.en.liegeois.eu Liégeois] {{fr}} {{SiJez|nl}} {{en}}
* [http://www.en.liegeois.eu Liégeois] {{fr}} {{SiJez|nl}} {{en}}


[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]

[[category:Gradovi u Belgiji]]


[[af:Luik (stad)]]
[[af:Luik (stad)]]
Red 75: Red 74:
[[sv:Liège]]
[[sv:Liège]]
[[sw:Liège]]
[[sw:Liège]]
[[tr:Liège (şehir)]]
[[tr:Liège]]
[[uk:Льєж]]
[[uk:Льєж]]
[[vi:Liège]]
[[vi:Liège]]

Verzija na datum 5 decembar 2010 u 10:33


Koordinate: 50° 39' 02" SG Š, 5° 34' 0" IGD

Zastava Liježa

Lijež (fr. Liège, hol. Luik, nem. Lüttich, valonski Lidje) je veliki i glavni grad istoimene provincije. Grad i provincija su deo Valonije u Belgiji. Šire gradsko područje ima 600.000 stanovnika, a sam grad oko 186.000.

Lijež u Belgiji

Nalazi se u dolini reke Meze na ušću reke Urte, blizu istočne belgijske granice sa Nemačkom i Nizozemskom. Udaljen je 25 kilometrara od Mastrihta i 40 kilometara od Ahena.

U Liježu postoje Univerzitet i druge visoke škole, sa ukupno 17.000 studenata, sedište katoličkog biskupa, pozorište, opera i druge ustanove kulture. Građani uglavnom govore francuski, a poznat je po velikoj zajednici Italijana, koji daju gradu mediteranski šarm.

Istorija

U doba Rimskog carstva grad se nazivao Leodicum, što je verovatno poteklo od reči legija. Godine 717. grad se razvio u sedište biskupije, tako da je tokom srednjeg veka bio važan politički i kulturni centar.

Vladari grada su bili istovremeno biskupi i prinčevi. Grad je imao široku autonomiju. Lijež je imao najveću kupolu katedrale u celom Svetom rimskom carstvu. Tokom Francuske revolucije 1794, u naletu francuske anti-religijski nastrojene vojske, spaljena je i opljačkana katedrala Svetog Lamberta, prvog biskupa Liježa. Sporazumom Napoleona i pape Pija VII raspuštena je biskupija. U XIX veku grad je postao važan centar za proizvodnju čelika.

Dvanaest gradskih tvrđava su izgrađene između 1888. i 1892. U oba svetska rata ovde su vođene kratkotrajne, ali intenzivne borbe.

V. također

Spoljašnje veze