Helen Keller – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: br:Helen Keller
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: bg:Хелън Келър
Red 78: Red 78:
[[bat-smg:Helen Keller]]
[[bat-smg:Helen Keller]]
[[be:Хелен Адамс Келер]]
[[be:Хелен Адамс Келер]]
[[bg:Хелън Келер]]
[[bg:Хелън Келър]]
[[bn:হেলেন কেলার]]
[[bn:হেলেন কেলার]]
[[br:Helen Keller]]
[[br:Helen Keller]]

Verzija na datum 9 novembar 2010 u 03:11

Helen Keller
Keller godine 1905.
Rođen/a(1880-06-27)27. 6. 1880.
Tuscumbia (Alabama), Alabama, SAD
Umro/la1. 6. 1968. (dob: 87)
Arcan Ridge, Easton, Connecticut, SAD

Helen Adams Keller (27.6. 1880. - 1.6. 1968.) je američka spisateljica i autorica poznata po tome što je od djetinjstva bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za socijalizam, te je bila jedan od osnivača ACLU.

Biografija

Rođena je u mestu Taskumbiji u Alabami, SAD 27. juna 1880. godine. Sa devetnaest meseci je preležala težak encefalitis i tada potpuno oslepela i ogluvela. Dok su druga deca učila da govore, ona je živela u sopstvenoj tišini i tami, gluvonemoslepa. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, Eni Mensfild Saliven, koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.

Helen je u početku bila veoma odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.

Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila dvadeset jednu reč, a nakon jedne godine devetsto reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita Brajova slova i na taj način pisala čak i duža pisma.

Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je književnost i istoriju.

Diplomirala na Radklif Koledžu, 1904.

Godine 1904. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stupnju - najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: Istorija mog života (1902), Optimizam (1903), Svet i život (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.

Zvuči neverovatno, ali Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima Marka Tvena čitajući ga vrhovima prstiju. I Enriko Karuzo je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. Jaša Hajvec, virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.

Helen je umrla 1968. godine u 87. godini, i danas se spominje u celom svetu sa najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi među svima na svetu, da su oni ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih.

Eksterni linkovi

Djela Helen Keller

Politika

IMDb

Ostalo