Organsko jedinjenje – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 20: | Red 20: | ||
==Klasifikacija== |
==Klasifikacija== |
||
Organska jedinjenja mogu biti klasifikovana na razne načine. Prema strukturi ugljenikovog niza (skeleta) organska jedinjenja su podijeljena u dvije velike grupe: aciklična jedinjenja ([[atom]]i ugljenika grade otvoren niz) i ciklična (atomi ugljenika grade prsten). |
Organska jedinjenja mogu biti klasifikovana na razne načine. Prema strukturi ugljenikovog niza (skeleta) organska jedinjenja su podijeljena u dvije velike grupe: aciklična jedinjenja ([[atom]]i ugljenika grade otvoren niz) i ciklična (atomi ugljenika grade prsten). |
||
Ciklična jedinjenja se dijele na karbociklična (prsten je izgrađen samo od C-atoma) i [[heterociklična jedinjenja|heterociklična]] (prsten je izgrađen iz |
Ciklična jedinjenja se dijele na karbociklična (prsten je izgrađen samo od C-atoma) i [[heterociklična jedinjenja|heterociklična]] (prsten je izgrađen iz C-atoma i jednog ili više heteroatoma, a najčešće [[azot]]a,[[kiseonik]]a ili [[sumpor]]a). |
||
Karbociklična jedinjenja se dalje mogu podijeliti na aliciklična (po hemijskim osobinama slična acikličnim jedinjenjima) i [[areni|aromatična jedinjenja]] (jedinjenja koja pokazuju specifične hemijske osobine, različite od acikličnih jedinjenja). |
Karbociklična jedinjenja se dalje mogu podijeliti na aliciklična (po hemijskim osobinama slična acikličnim jedinjenjima) i [[areni|aromatična jedinjenja]] (jedinjenja koja pokazuju specifične hemijske osobine, različite od acikličnih jedinjenja). |
Verzija na datum 23 oktobar 2010 u 20:42
Jedan korisnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da ne uređuju članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi, korisnik koji uređuje članak uklonit će ovaj šablon! Hvala na razumijevanju! Šablon može biti uklonjen ako kroz tri dana od trenutka postavljanja ili posljednje izmjene nema novih izmjena na članku. |
Organska jedinjenja su jedinjenja koja sadrže ugljenik, a sva druga jedinjenja spadaju u neorganska jedinjenja. Izuzetak predstavljaju ugljen monoksid , ugljen dioksid , ugljena kiselina i njene soli karbonati, cijanidi i alotropske modifikacije ugljenika kao što je dijamant i grafit koji se ubrajaju u neorganska jedinjenja. Organska jedinjenja nisu samo jedinjenja koja se nalaze u živom svijetu, nego su mnoga od njih sintetizovana i vještački u laboratoriji a ne nalaze se u živim organizmima.
Organska hemija se bavi proučavanjem organskih jedinjenja. Organska sinteza se bavi načinom njihovog dobijanja.
Istorijat
Vitalistička teorija
Naziv organska jedinjenja je nastao u doba kada se smatralo da se jedinjenja nađena u živoj prirodi (biljnom i životinjskom svijetu) mogu nastati samo u živim organizmima pod uticajem životne sile (vis vitalis) i ta su jedinjenja nazvana organska a takvo shvatanje se nazivalo doktrina vitalizma. Ostala jedinjenja nađena u mineralnom svijetu tj. neživoj prirodi su nazvana neorganska.
Njemački hemičar Fridrih Veler je sasvim slučajno 1828. godine kada je isparavanjem vodenog rastvora amonijum-cijanata dobio supstancu koju je uspješno identifikovao kao ureu. Urea je jedinjenje koje je i tada bilo poznato i izolovano je iz mokraće životinja, a danas je poznata kao značajan krajnji produkt metabolizma sisara. Velerovom sintezom srušen je postulat da je nemoguće dobiti organsko jedinjenje iz neorganskih prekursora.
Ovo otkriće predstavljalo je prekretnicu u razvoju organske hemije koje je dovelo do njene velike ekspanzije. Nakon Velerove sinteze slijedili su i drugi eksperimenti u kojima su dobijene i druge organske supstance.
Moderna klasifikacija
I nakon što je osporena vitalistička teorija, zadržana je podjela na organska i neorganska jedinjenja. Iz godine u godinu broj sintetizovanih ugljenikovih jedinjenja se povećavao, neka od njih nisu bila nađena u prirodi a imala su osobine slične ostalim do tada poznatim organskim jedinjenjima. S obzirom na sve veći broj sintetizovanih ugljenikovih jedinjenja, radi lakšeg proučavanja je podjela hemijskih jedinjenja na organska i neorganska je zadržana ali joj je dat novi smisao : organska jedinjenja su jedinjenja ugljenika, a jedinjenja svih ostalih elemenata su neorganska jedinjenja. Mnoga danas poznata organska jedinjenja nemaju veze nemaju puno veze sa jedinjenjima nađenim u živim organizmima.
Klasifikacija
Organska jedinjenja mogu biti klasifikovana na razne načine. Prema strukturi ugljenikovog niza (skeleta) organska jedinjenja su podijeljena u dvije velike grupe: aciklična jedinjenja (atomi ugljenika grade otvoren niz) i ciklična (atomi ugljenika grade prsten). Ciklična jedinjenja se dijele na karbociklična (prsten je izgrađen samo od C-atoma) i heterociklična (prsten je izgrađen iz C-atoma i jednog ili više heteroatoma, a najčešće azota,kiseonika ili sumpora).
Karbociklična jedinjenja se dalje mogu podijeliti na aliciklična (po hemijskim osobinama slična acikličnim jedinjenjima) i aromatična jedinjenja (jedinjenja koja pokazuju specifične hemijske osobine, različite od acikličnih jedinjenja).
Dalja podjela se vrši prema funkcionalnoj grupi.
Jedan kriterijum je na jedinjenja koja su nađena u prirodi ili su dobijena vještački.