Gimnazija – razlika između verzija
m robot Dodaje: ro:Gimnaziu |
m robot Mijenja: ca:Institut (Catalunya); kozmetičke promjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Gimnazija''' je [[obrazovanje|općeobrazovna]] [[srednja škola]] koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka [[osnovna škola|osnovne škole]]. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod [[učenik |
'''Gimnazija''' je [[obrazovanje|općeobrazovna]] [[srednja škola]] koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka [[osnovna škola|osnovne škole]]. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod [[učenik]]a intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno [[strategije učenja|učenje]]. |
||
Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te [[fakultet]]ima, tj. ona u pravilu ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje. |
Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te [[fakultet]]ima, tj. ona u pravilu ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje. |
||
Red 31: | Red 31: | ||
* [[Popis gimnazija u Hrvatskoj]] |
* [[Popis gimnazija u Hrvatskoj]] |
||
[[ |
[[Kategorija:Srednje obrazovanje]] |
||
[[bg:Гимназия]] |
[[bg:Гимназия]] |
||
[[bs:Gimnazija]] |
[[bs:Gimnazija]] |
||
[[ca:Institut]] |
[[ca:Institut (Catalunya)]] |
||
[[cs:Gymnázium]] |
[[cs:Gymnázium]] |
||
[[da:Gymnasium]] |
[[da:Gymnasium]] |
Verzija na datum 21 oktobar 2010 u 23:40
Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod učenika intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.
Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima, tj. ona u pravilu ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.
Etimologija
Naziv potiče od antičke grčke reči „γυμνάσιον“ koja predstavlja fizičko i intelektualno obrazovanje mladih. U nemačkom jeziku i u većem delu Evrope je današnja reč „gimnazija“ zadržala značenje intelektualnog obrazovanja a u engleskoj reči „gym“ je ostalo značenje fizičkog.
Gimnazije u Hrvatskoj
Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne.
Obvezni predmeti u svim gimnazijama u Hrvatskoj su: hrvatski jezik, dva strana jezika, latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, sociologija, filozofija, povijest, geografija, matematika, fizika, kemija, biologija, informatika, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, te vjeronauk ili etika kao izborni predmet. U klasičnim gimnazijama još se uči i grčki jezik.
U nekim gimnazijama nastava se odvija i na manjinskim jezicima, npr. u Gimnaziji Beli Manastir na srpskom jeziku.
U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka gimnazija diljem zemlje.
Gimnazije u Srbiji
Gimnazija je četvorogodišnja škola u koju se upisuju učenici uzrasta 14-15 godina, nakon završene osnovne škole. U prvom razredu učenik bira smer (opšti, društveno-jezički, prirodno-matematički), od čega zavisi izbor i obim nastavnih predmeta. Sedmično, učenik ima 30-ak časova, po 45 minuta, od čega iz jednog predmeta ima oko 2-4 časa. Dnevno, učenik ima do 7 časova u istoj smeni, jutarnjoj ili popodnevnoj.
Zavisno od smera i razreda, predmeti mogu biti: srpski jezik i književnost, prvi i drugi strani jezik (engleski, nemački, francuski ili ruski), latinski jezik, ustav i prava građana, sociologija, psihologija, filozofija, logika, istorija, geografija, biologija, matematika, fizika, hemija, računarstvo i informatika, muzička kultura, likovna kultura, fizičko vaspitanje.
Za svaki od predmeta učenik dobija ocenu tokom cele godine od 1 do 5 , dok se na kraju polugodišta (početak januara i juna) izvodi zaključna ocena. Na kraju školske godine (početak juna) izvodi se i zaključna ocena predmeta i razreda. Učenik prelazi u viši razred ukoliko na kraju školske godine ni jedna od zaključnih predmetnih ocena nije nedovoljna (1). Srednja vrednost, aritmetička sredina prolaznih ocena 2-5 predmeta je ocena uspeha učenika.