Bjelouška – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa sr.wiki
 
m fixing dead links
Red 39: Red 39:
* [http://www.herp.it/indexjs.htm?SpeciesPages/NatriNatri.htm Vodozemci i gmizavci Evrope]
* [http://www.herp.it/indexjs.htm?SpeciesPages/NatriNatri.htm Vodozemci i gmizavci Evrope]
* [http://www.herpetofauna.co.uk/grass_snake.htm Gmizavci i vodozemci Velike Britanije]
* [http://www.herpetofauna.co.uk/grass_snake.htm Gmizavci i vodozemci Velike Britanije]
* [http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/278.shtml „BBC Nature“]
* [https://archive.is/20121223195002/www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/278.shtml „BBC Nature“]


[[Kategorija:Zmije]]
[[Kategorija:Zmije]]

Verzija na datum 16 august 2014 u 21:02

Šablon:Taxobox Belouška ili barska zmija (lat. Natrix natrix) je vrsta zmije koja pripada familiji Colubridae i potfamiliji Aglypha.

Opis životinje

Iza glave, sa svake strane ima po jednu svetlu mrlju, polumesečastog oblika. Glava je inače trouglasta sa zaobljenom njuškom. Boja tela jako varira, uglavnom je gornja strana siva sa manjim crnim mrljama, dok je donja bela, takođe sa crnim mrljama. Postoji i potpuno crni varijetet. Najveća maksimalna dužina iznosi od 2 do 3 metra, ali je najčešće duga 1-1,5 m.[1]

Ishrana

Hrani se žabama i sitnim ribama koje guta žive, dok miševe i manje ptice najpre zadavi.[2] Hrani se i daždevnjacima i punoglavcima koje lovi u potoku.[3] Lovi tako što se prikrada ili juri svoj plen.[2]

Razmnožavanje

Ženka u leto snese jaja na nekom toplom i vlažnom mestu. U tu svrhu može poslužiti đubrište i biljna trulež, jer truljenje oslobađa toplotu potrebnu za razvoj mladunaca.[3] Jaja su obmotana mekanom opnom i često međusobno slepljena. Postoji verovanje da ova jaja imaju čudotvorne osobine, a nazivaju se „petlova jaja“.[2]

Stanište

Živi u mirnim, sporotekućim vodama. Može se naći i po ljudskim naseljima, naročito oko staja. Od čoveka se brani siktanjem i ujedanjem ili izmetom, poput blavora.[2]

Areal

Jedna je od najčešćih neotrovnih zmija u Evropi. Ima je i u zapadnoj Aziji i severnoj Africi.[2]

Izvori

  1. Kalezić M. 2000. godine. Hordati (autorizovana skripta). Biološki fakultet: Beograd.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Gojković M. 1953. Prirodopisni atlas: Gmizavci i vodozemci. Znanje: Beograd.
  3. 3,0 3,1 Markon E, Monđini M. 2000. Sve životinje sveta. IKP Evro, Beograd.


Spoljašnje veze

Šablon:Link FA