Lotika Cilermajer – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dodata grupna fotografija
m Izmenjena refernca zbog promene .yu u .rs
Red 26: Red 26:
Bosanski reditelj [[Emir Kusturica]] u nacionalnom parku "Mokra gora" drži kafanu "Lotika", a "Lotika d.o.o" naziv je i njegovog privatnog preduzeća<ref> http://www.blic.rs/hronika.php?id=90948</ref>. Ovaj posed je u fokusu srpske javnosti preko emisije „Insajder“ TV B92<ref>http://www.b92.net/video/video.php?nav_category=906&nav_id=359060</ref>.
Bosanski reditelj [[Emir Kusturica]] u nacionalnom parku "Mokra gora" drži kafanu "Lotika", a "Lotika d.o.o" naziv je i njegovog privatnog preduzeća<ref> http://www.blic.rs/hronika.php?id=90948</ref>. Ovaj posed je u fokusu srpske javnosti preko emisije „Insajder“ TV B92<ref>http://www.b92.net/video/video.php?nav_category=906&nav_id=359060</ref>.


Pod pokroviteljstvom države Srbije a u saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Srbije, Kusturica se sprema da snimi operu po romanu "Na Drini Ćuprija"<ref>http://www.kultura.sr.gov.yu/?p=4016</ref>.
Pod pokroviteljstvom države Srbije a u saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Srbije, Kusturica se sprema da snimi operu po romanu "Na Drini Ćuprija"<ref>http://www.kultura.gov.rs/?p=4016</ref>.


[[Jelena Đurović]], pisac iz Beograda, Lotikina čukun-unuka, namerava da literarno ovekoveči porodicu, ovaj put kroz špijunsku trilogiju koju piše kao pseudo-autobiografiju. Lotika, ostale sestre Cilermajer kao i Adolf Caler biće glavni junaci drugog dela ove trilogije koji se zove „Bunar prošlosti“.
[[Jelena Đurović]], pisac iz Beograda, Lotikina čukun-unuka, namerava da literarno ovekoveči porodicu, ovaj put kroz špijunsku trilogiju koju piše kao pseudo-autobiografiju. Lotika, ostale sestre Cilermajer kao i Adolf Caler biće glavni junaci drugog dela ove trilogije koji se zove „Bunar prošlosti“.

Verzija na datum 12 oktobar 2010 u 15:46

Datoteka:Cilermajer Lotika.jpg
Lotika Cilermajer

Lotika Cilermajer (1860, Krakov, Poljska – 1938, Višegrad, Jugoslavija) je junakinja romana Ive Andrića "Na Drini Ćuprija". Ona je najstarija od tri sestre Cilermajer koje su se krajem devetnaestog veka doselile u Bosnu iz Krakova u Poljskoj.

Biografija

O Lotikinom detinjstvu i najranijoj mladosti se ne zna gotovo ništa. Lotika se udaje u ranoj mladosti za doktora iz Krakova čije ime danas nije poznato, ali je u dvadesetoj godini ostala udovica. Ubrzo posle toga Lotika se, sa sestrama, seli u Višegrad, Bosna, tada deo Austrougarske. U isto vreme u Višegrad se sele još dve jevrejske porodice, Caler i Apfelmajer, čiji će se životi dodatno isprepletati.

Lotika se posle prvog braka više nije udavala i nije imala potomstvo.

O njenom životu posle dolaska u Bosnu se zna nešto više. Lotika je u Višegradu upravljala hotelom „Zur Brucke“, koga su meštani zvali „Lotikin hotel“. Vlasnik hotela je bio muž njene sestre Debore, Adolf Caler[1].

Tokom Lotikinog upravljanja hotelom, jedan od čestih posetilaca hotela bio je i Ivo Andrić koji se vremenom zbližio sa njom i njenom porodicom.

Lotika i Ivo Andrić

Datoteka:Andricevo Pismo.jpg
Odgovor Ive Andrića na Inino i Helenino pismo u kojem mu one čestitaju Nobelovu nagradu 1961. godine (Iz arhive Svetlane Davidovac-Đurović)

Ivo Andrić je detinjstvo i ranu mladost proveo u Višegradu[2] i često je boravio u Lotikinom hotelu[3]. Na osnovu odnosa koji je razvio sa upravnicom hotela, Lotikom, napravio je građu za likove koji će se kasnije pojaviti u romanu "Na Drini Ćuprija". Kada je osvojio Nobelovu nagradu 1961. godine, Lotikine sestričine Ina i Helena poslale su mu čestitku, na koju je on srdačno odgovorio.

Porodica

Datoteka:Lotika Cilermajer (grupna fotografija).jpg
Lotika (zaokružena), njena sestra Debora (sedi desno), neimenovani autro-ugarski oficiri i grupa zaposlenih u Lotikinom hotelu (Iz arhive Bukice Romano)

Lotikina sestra Debora bila je udata za Adolfa Calera, koji se takođe pominje u romanu Ive Andrića. Njihova ćerka Ina se udala za zagrebačkog lekara Dragu Marasa sa kojim je do kraja života živela u Montrealu, Kanada.

Treća sestra Adelaida bila je udata za Višegradskog preduzetnika Lavoslava Šperlinga, sa kojim je imala petoro dece: sinove Samuila, bankara koga su nacisti ubili u Beču 1941, Benjamina, koji je bio vlasnik fabrike kože u Lajpcigu, takođe ubijen početkom drugog svetskog rata, Ferdinanda, koji je ubijen na beogradskom Sajmištu, i ćerke Anu, koja je kao mala umrla od tuberkuloze i Serafinu, koja je jedina preživela rat. Pretpostavlja se da je razlog tome bila činjenica da se udala za Antona Škardu, jevrejina koji je nosio češko prezime.

Potomci Serafine i Antona, Oto, Adela, Vladimir i Helena su jedini članovi višegradske loze Cilermajer. Njihova deca i unuci trenutno žive u Srbiji i zapadnoj Evropi.

Lotika danas

Bosanski reditelj Emir Kusturica u nacionalnom parku "Mokra gora" drži kafanu "Lotika", a "Lotika d.o.o" naziv je i njegovog privatnog preduzeća[4]. Ovaj posed je u fokusu srpske javnosti preko emisije „Insajder“ TV B92[5].

Pod pokroviteljstvom države Srbije a u saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Srbije, Kusturica se sprema da snimi operu po romanu "Na Drini Ćuprija"[6].

Jelena Đurović, pisac iz Beograda, Lotikina čukun-unuka, namerava da literarno ovekoveči porodicu, ovaj put kroz špijunsku trilogiju koju piše kao pseudo-autobiografiju. Lotika, ostale sestre Cilermajer kao i Adolf Caler biće glavni junaci drugog dela ove trilogije koji se zove „Bunar prošlosti“.

Reference

Spoljašnje veze