Nacionalni park Fruška gora – razlika između verzija
m robot Dodaje: hr:Nacionalni park Fruška gora, sr:Национални парк Фрушка гора |
m Vraćena izmjena 572981 korisnika 188.246.57.233 (razgovor) |
||
Red 21: | Red 21: | ||
NA planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski [[manastir]]i (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]]. |
NA planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski [[manastir]]i (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]]. |
||
==Geografija== |
|||
xuhgf bg fbfkjdnc c n zfv fvbcnvbnc fvn fnvbnvmfbvgjhfvb fdvn fkjvn fvnfjkghczkcxnc dskjcv fvjhg fkjvnh fghfgfjd df djh jffgfd jdb fdhfhd hjdvhfb vhfb bf fh jfh vjh bvb hjfdbj jj hc dnsb jhf j j zsd nbmj dhf hjd j cxh fjd hdf hh fhj gf v. |
|||
Park čini usamljena ostrvska planina u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]]. Prema jugu i severu [[Fruška gora]] je jako razuđena planinskim i rečnim tokovima, pri čemu se od glavnog uskog grebena pružaju pojedinačni, bočni grebeni, najčešće sa vrlo strmim padinama. Severna padina Fruške gore je strmija u odnosu na južnu, usled podsecanja Dunava. Takođe, lesna zaravan koja okružuje Frušku goru, manje je širine i moćnosti na severnoj strani, usled pomenutih prilika. |
|||
[[Pašnjak|Pašnjaci]] i plodno [[zemljište]], [[vinograd]]i i [[voćnjak|voćnjaci]], ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama. |
|||
hdf dj dhgv hdfvh cbv bdbdhfgg dfg hncxbfdg fxfgdcxgcfhdgchdgch dhgc jc gv hdb sdhgf jdhhj fhjg f hf hjfge473y843 nds gfvhd gcdysgh dgf cghghdgc hhdgcfhdgf kufh vjfhxgf hjf xjzx xkzxh xmm hvmxh bhv hdbvh bvhc hbh vgbhdf vj vbvcnv cnbcncnb ccvncmcd v vhjvmfmggh hnkhbg mvj bm vjgfmbj nbnjnb65554656 |
|||
5456545546554k.tdfgggfsxgvc dtgscf ytvdgfvhgv vc cvb cvdcn v b hbnsb c vb fbbgjbn hv f vh v v cvhdhfbhvbv v v v v v vbv b gfnhfjgfbfbgnbvg bvg |
|||
ghpogp; klkhnk kgjh jjghjg njkbhg jhghjg hjg vjhbjfh bjghg jgnb jvghb nkvjhjg jfgn gjbhjvb hjvh jfh jv hjvchjkjhvhjc v bcvhjc jh bjvhj jh vhjhvhj fjh vjfdvn jch vb jh vjhh jnjf bhj vjg hjfhg hj gjk vhgjvhfkj b n n n n n n nvjjv gbhgh hg gh hg hg ghghg hfj hg m bvb hn v jdgcvhfvcnhcv nf vdh hhd cbvcnbvc vc g cjxb |
|||
b,gbkgjb n,kbn jkbmng kjgn nkhmjkgh kgjh gkjhkg jhkgjkgjhk kjhkg jkjjjkbvkgh jkg njghnkg hmfx gkfdz.kj jfng gmfn jh jkhk fj gkf gkfj gkfngjvh jfk ngjfjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj j hjvh bjhg hgkjfgh kjghjhj hjj fhg jfkf hvjfb vjfb hjh gdjfbchvjhdf vjfd ghfvncb vhg nvb nbvn bmvb ndmbh hjv jmvb nmv jdb mb nbnb mn bn bvbbvb b b b b nm mfdh fjj fj gh gvhj vghjgw j2 866568 |
|||
j bfuh gfjgjdhgjdghfjdgfudfgfjugdkjfhdufhudhfdjhjgfduyfdyufgdygfuysyjwef hchchcbv bh jc jhf hfdg hg vhgv jhgv jhcgjhgf kj vgjkhvgxmnhvbhdgvhnxcgvhjxcg vkjhcg v chvgdh hg vfhg fhd h v bd hc vbcf vhcfnbng hvnbmnvmccnvmjbg jgjbkjnh jbgnjbjbhjn vb |
|||
[[hr:Nacionalni park Fruška gora]] |
[[hr:Nacionalni park Fruška gora]] |
Verzija na datum 10 oktobar 2010 u 19:16
Nacionalni park Fruška gora | |
---|---|
MUZP Kategorija II (Nacionalni park) | |
| |
Lokacija: | |
Najbliži grad: | |
Koordinate: | |
Površina: | |
Osnovan: | |
upravljan od: |
Nacionalni park Fruška gora se nalazi u Vojvodini, u Srbiji, nedaleko od Novog Sada. Proglašen je 1960. g. Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale Dunava, duga 80, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u mezozoiku, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ — na njoj su pronađene 164 životinjske fosilne vrste, stare oko 123 miliona godina. Frruška gora bogata je šumama hrasta, graba, bukve, lipe i drugog drveća; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta.
NA planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski manastiri (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u Sremskoj Kamenici.
Geografija
Park čini usamljena ostrvska planina u Panonskoj niziji. Prema jugu i severu Fruška gora je jako razuđena planinskim i rečnim tokovima, pri čemu se od glavnog uskog grebena pružaju pojedinačni, bočni grebeni, najčešće sa vrlo strmim padinama. Severna padina Fruške gore je strmija u odnosu na južnu, usled podsecanja Dunava. Takođe, lesna zaravan koja okružuje Frušku goru, manje je širine i moćnosti na severnoj strani, usled pomenutih prilika.
Pašnjaci i plodno zemljište, vinogradi i voćnjaci, ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama.