Krvna plazma – razlika između verzija
m robot Dodaje: ht:Plasma (biyoloji) |
m robot Dodaje: io:Plasmo |
||
Red 25: | Red 25: | ||
[[ia:Plasma]] |
[[ia:Plasma]] |
||
[[id:Plasma darah]] |
[[id:Plasma darah]] |
||
[[io:Plasmo]] |
|||
[[is:Blóðvökvi]] |
[[is:Blóðvökvi]] |
||
[[it:Plasma (biologia)]] |
[[it:Plasma (biologia)]] |
Verzija na datum 10 oktobar 2010 u 03:15
Krvna plazma, pored krvnih ćelija, sačinjava krv. To je bezbojna, odnosno žućkastata tečnost. Krvna plazma je u stvari vodeni rastvor nekih organskih i neorganskih materija. Sastoji se od 90% vode, dok od neorganskih materija dominira natrijum-hlorid (NaCl) sa oko 0,8%, koji i daje slankast ukus krvi. Takođe sadrži vrlo male količine kalcijumove i magnezijumove soli, male količine šećera (oko 0,1%), neke masne materije, hormone, kiseonik i ugljen-dioksid. U krvnoj plazmi se nalaze sve materije resorbovane iz sistema za varenje. Takođe, 7% - 9% krvne plazme čine krvne belančevine, koje same krvne ćelije stvaraju: albumini, globulini i fibrinogen. Albumini su rastvorivi u vodi i daju viskoznost krvi, imunoglobulini (ili samo globulini) su takođe rastvorivi u vodi, a stvaraju antitela u borbi protiv bolesti, dok fibrinogen služi da se pri povredi pretvori u fibrinsku mrežu, nerastvorljivu u vodi.